Zlatna žutica je u vinogradima nabolje uočljiva početkom rujna

U okviru Natječaja koji provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za provedbu Mjere 5, Podmjere 5.2. „Potpora za ulaganje u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. s ciljem obnove uništenih resursa na poljoprivrednim gospodarstvima moguće je zatražiti troškove obnove vinograda koji su iskrčeni temeljem jače zaraze zlatnom žuticom (Flavescence dorée syn. Candidatus Phytoplasma vitis)! Detaljnije informacije o provedbi navedenog Natječaja moguće je dobiti u Savjetodavnoj službi u Čakovcu!

Što je zlatna žutica vinove loze?!

To je trenutačno najopasnija i neizlječiva bolesti vinove loze, raširena samo u Europi! U vinogradima gdje se zlatna žutica pojavi brzo se širi prenositeljem (vektorom) američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus), pa bez provedenih mjera zaštite bilježimo velike štete u gubitku uroda i propadanju zaraženog trsja! Bolest zlatne žutice vinove loze uzrokuju mikroorganizmi smješteni u žilnom staničju floema, stanične strukture slične bakterijama, ali bez čvrste stjenke. Kada se uzročnici ove bolesti umnože do brojnosti koja začepljuje žilno staničje koje sprovodi hranjive tvari iz lišća u grozdove, drvo i korijen pojavljuju se karakteristični simptomi: uvijanje plojke prema naličju, žućenje lišća odnosno crvenjenje kod tamnih sorata, sušenje cvata, venuće formiranog grozda te slabije dozrijevanje mladica na inficiranom trsju (vidi slike)! Fitoplazme se isključivo umnožavaju u osjetljivom biljnom tkivu, te njihovim prirodnim širiteljima (vektorima): cikadama ili cvrčcima! Osnovni način širenja fitoplazmoza vinove loze na veće udaljenosti je trgovina latentno zaraženim loznim cjepovima, a na manje udaljenosti pomoću vektora (cikada ili cvrčaka)!

VAŽNO: Stanje u Međimurskom vinogorju!

U Međimurju smo prve simptome fitoplazmatskih žutica primijetili krajem još ljeta 2001. i 2002. godine (prije 16 godina!), a sukladno proglašenju demarkiranih područja (NN 51/2017) na području Međimurske županije zlatna žutica vinove loze se smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora (ove katastarske općine uključuju 439 vinogradara sa površinom 400,3 ha)!

Međimurski vinogradari informacije o stanju proširenosti zlatne žutice u vinogradima mogu pronaći u tekstu „Odluke o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavescence dorée MLO)“ u Narodnim Novinama broj 51 od 31.5. 2017.! Također, ista je obavijest prisutna na Internet stranici Ministarstva poljoprivrede http://www.mps.hr/ pod linkom: Zakonska regulativa – Biljno zdravstvo – Popis katastarskih čestica u demarkiranim područjima za štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO. Od druge polovice mjeseca srpnja 2017. broj dojava vinograda sa simptomima zlatnih žutica u Savjetodavnu službu povećava se izvan granica spomenutih demarkacijskih područja, pa smatramo da je zlatnom žuticom od ove sezone zaraženo cjelokupno Međimursko vinogorje!

Neki od važnijih razloga jačeg širenja zlatne žutice (Grapevine flavescence dorée MLO) u Međimurskom vinogorju posljednjih pet sezona (2012.-2017.):

• Uvoz loznog sadnog materijala iz područja (država) u kojima je prisutna zlatna žutica vinove loze (Grapevine flavescence dorée MLO) i američki cvrčak (Scaphoideus titanus)!
• Globalna promjena klime - vrlo povoljni vremenski uvjeti tijekom ljetnog razdoblja i mjeseca rujna (iznadprosječno vrući i suhi dani) pogoduju množenju sve brojnije populacije američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja bolesti!
• Tradicionalan uzgoj na nekim lokalitetima direktno rodnih američkih hibrida (npr. Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.), u kojima se ne koriste insekticidi nakon cvatnje!
• Sve veći broj zapuštenih vinograda koji se nakon smrti ili bolesti vlasnika (ili drugih razloga) više ne obrađuju niti održavaju!
• Novije spoznaje govore da i drugi kukci sudjeluju u širenju ove bolesti (npr. Dictyophara europaea, Euscelidius variegates, Hyalestes obsoletus, možda i Orientus ishida). Istražuje se širenje fitoplazme ne samo preko vinove loze već i pavitine, johe, lijeske i vrbe blizu vinograda!
• Nemogućnost kupnje nekih vrlo učinkovitih insekticida za suzbijanje američkog cvrčka na hrvatskom tržištu, npr. buprofezin (Applaud SC), flufenoxuron (Cascade 100 DC), etofenprox (Trebon 10 EC)!
• Sredinom 2014. povučen je iz primjene vrlo učinkovit insekticid protiv ličinki i odraslih oblika američkog cvrčka Reldan 40 EC (klorpirifos-metil), a sve do početka 2017. nije izdano rješenje za primjenu njegovoj „zamjeni“ Reldan 22 EC!

Prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim područjima! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! Nažalost, u vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja (npr. samo tijekom 24 sata (27.-28. srpnja o.g.) na 3 žute ljepljive ploče uhvaćeno je 7 odraslih oblika američkog cvrčka na lokalitetu Sveti Urban, u tretiranom nasadu udaljenom nekoliko stotina metara od 4 zapuštena i netretirana vinograda)! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze, jer u protivnom širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

Što sa zapuštenim vinogradima?!

Zapušteni (netretirani) vinogradi predstavljaju veliku opasnost za daljnje širenje zlatne žutice vinove loze. Stoga je njihovo krčenje u demarkiranom području obvezno! Nova „Naredba za poduzimanje mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze“ (NN 46/2017) u Članku 12. propisuje mjere u zapuštenim vinogradima u sigurnosnom i nezaraženom području: Fitosanitarni inspektor će narediti posjedniku zapuštenog vinograda u sigurnosnom području da ga u određenom roku privede kulturi, te ga redovito obrađuje i održava. Ako posjednik ne provodi ove mjere inspektor će narediti krčenje zapuštenog vinograda (NOVO: jedinice lokalne samouprave i druge osobe pružaju pomoć fitosanitarnoj inspekciji u pronalaženju zapuštenih vinograda i otkrivanju njihovih posjednika) (kontakt fitosanitarna inspekcija Varaždin tel. (040) 200-422 (200-426)!

Prema prijedlogu novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je upućen početkom kolovoza o.g. sa sjednice Vlade u saborsku proceduru, predviđa se da gradovi i općine zakorovljenu i napuštenu zemlju vlasnika koji nije dostupan ili je nepoznat mogu dati u zakup po tržišnoj cijeni. Novvac koji se pritom dobije čekat će ga na posebnom računu pet godina, a nakon toga ide u namjensko trošenje za komasaciju.

Osim krčenja zaraženog trsja (ili cijelog vinograda), u žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu: prvo tretiranje nakon cvatnje (do trećeg razvojnog stadija ličinke), a drugo tretiranje provesti dva do tri tjedna naknadno! Ako se tijekom srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje! Američki cvrčak razvija samo jednu generaciju godišnje, a prije 10-tak godina smatralo se da u Europi obitava isključivo na vinovoj lozi (Vitis vinifera). Stoga su mjere suzbijanja američkog cvrčka obvezom propisane i zahtijevane u svim vinorodnim područjima gdje se javlja FD fitoplazma i njezin širitelj! No, potvrđeno je zadržavanje američkog cvrčka na drugim biljnim vrstama (npr. Clematis vitalba, Rannunculus repens, Trifolium repens), što značajno otežava mjere njegova suzbijanja!

- Zlatna žutica je najopasnija i neizlječiva bolest vinograda koja se javlja u većem intenzitetu u Međimurskom vinogorju nakon 2011. sezone (naročito na sorti Rajnski rizling)!