Gdje rastu gljive

Na strmim briježnim padinama očito je manje gljiva. Spore gljiva možda padaju na pogodnija tla s odgovarajućom kiselosti, organskim tvarima ili mikoriznim raslinjem. Podzemna voda kao kišnica ispire šumski pokrov i odnosi spore koje se nisu zaklijale. Na strminama je iz istog razloga i humus tanjeg sloja, pojavljuju se erozije tla i nema pogodne podloge za rast gljiva. Nagib tla utječe i na osunčanost koja ovisi od kuta, ravnine i strane svijeta nagnutog tla. Južna strana bolje odgovara proljetnim gljivama jer se tlo brže ugrije, dok je često sjeverna strana još pod snijegom. Ljeti se južna strana brže isuši i rast gljiva brže zamre. Sjeverna padina je manje osunčana, više je sjena, tako da ljetna vrućina nije tako neugodna i tlo ostane više vlažno. Gljive valja tražiti na sredini ili u podnožju padine, jer je hrbat, vrh brijega bez vlage i isušenog supstrata i tamo nema gljiva. Osim što ponekad izostanu u sezoni, gljive znaju i zakasniti u odnosu na njihovo vrijeme pojavljivanja. Tako proljetne gljive znaju piodonositi početkom ljeta, ljetne gljive u ranu jesen, a jesenske se gljive obilno pojavljuju početkom zime na obali našeg mora. Ipak, najviše gljiva u povoljnim godinama ima prvo u crnogoričnim pa u listopadnim šumama i na kraju na našim livadama i pašnjacima. Stoga moramo dobro naučiti i upoznati koje gljive gdje i kada rastu, upoznati njihov ciklus rasta, ali i 'nastranosti' kojima nas iznova iznenađuju. I zato su neodoljive!

Rast gljiva, vrijeme za gljive

Gljive, smrčci