Biljke i gljive 13.07.2016. 09:23. Zadnja izmjena: 13.07.2016. 09:31.

Zeleni savjetnik

Tehnološka zrioba povrća: Pogledajte kada je koje povrće najbolje za brati

Plodove rajčice počinjemo brati kad je ona u ružičastoj zrelosti ako je želimo konzumirati svježu, a crvene boje za preradu. Paprika je za branje kada plodovi prve etaže dosegnu punu veličinu i pod pritiskom prstiju pružaju otpor. Patlidžane beremo kad narastu do veličine karakteristične za sortu i kad su sjajni. Salatni krastavci pristižu tehnološku zriobu dva do tri tjedna nakon cvatnje, a za kiseljenje oko tjedan dana kada dosegnu 9 cm dužine.

Berba bamija počinje nakon nekoliko dana što je bila cvatnja dok su još plodovi mekani i zeleni a pod pritiskom prstiju lagano krenu. Cvjetaču beremo kad se razvije čvrst cvat glatke površine i bijele boje. Kod kupusnjača nije potrebno ubrati sve odjednom nego kako prispijevaju jer se tako postiže bolja kvaliteta i veći prinos. Tehnološka zrelost cvjetače traje oko tjedan dana a kod korabice samo nešto dulje. Mrkva i peršin se bere kad počinju venuti vanjsko lišće rozete. Ako dulje čekamo korijen postane drvenast a i često se razvije cvjetna stabljika. Kod peršina i celera kod branja berite vanjske listove i pripazite da se ne ošteti mlado središnje lišće i vegetacijski vrh.

Berba mahuna počinje dva tjedna nakon pune cvatnje kada se mahune razviju u očekivanu veličinu. Prelamajući mahunu prijelom treba biti gladak, mahuna sočna i puna a sjemenke slabo razvijene. Nemojte čekati krupnoću jer će mahune vrlo brzo dobiti konce i izgubiti kakvoću. Beremo ih neprestano nakon nekoliko dana i to od dolje prema gore. Kupus i kelj beremo kad su glavice dovoljno tvrde a prije raspucavanja. Luk i češnjak beremo tek kad polegne više od 50 posto lisne mase jer se prerano i prekasno izvađeni slabo čuvaju tijekom zime.

Tehnološka zrioba označava stadij biljke u kojem je najkvalitetnija za jelo, a fiziološka zrioba označava završni stadij razvoja biljaka u kojem je dozrela sjemenka sposobna za dati novu biljku. Tehnološka zrioba povrća s prehrambenog stajališta karakterizira kemijski sastav odnosno prisutnost određene količine bjelančevina, ugljikohidrata, mnogih vitamina, minerala i drugih kemijskih sastojaka značajnih u prehrani.

Izvor: Danica Matjašić