Kakše su to coprije?!?

Međimurje je prepuno priča o raznim nadnaravnim bićima. Bajkača, odn. baukača smo već spominjali, a mnogo je i likova koji su preuzeti iz staroslavenskih mitova i legendi. Babaroga ili Baba Jaga jedan je od lako pamtljivih, a susrećemo je kod svih slavenskih naroda.

Zamišlja je se kao staru ženu koja putuje u letećem mužaru. Ponekad ne leti nego plovi rijekom u mužaru pri čemu stupu koristi kao veslo. Živi u kolibi duboko u šumi pri čemu joj nastamba počiva na kokošjim nogama. U opisu Babaroge nastaju brojne varijacije pa je tako ponekad samo jedna od triju sestara u čemu pronalazimo paralele s grčkom mitologijom.

Prvi dio imena, baba, mnogi slavenski narodi i dan – danas koriste kao općeniti naziv za staru ženu pri čemu taj pojam može biti i pejorativan, a osim toga može označavati i vješticu ili pramajku, u ruskom i ukrajinskom i slabog muškarca.

Drugi dio imena, Jaga (kod nas iskrivljeno Roga) dijeli korijen s riječju jeza koja ima razna značenja u različitim jezicima pa tako u hrvatskom označava strah koji izaziva drhtanje, u slovenskom ljutnju, dok u zapadnoslavenskim područjima (Poljska, Češka, Slovačka) opisuje zlu ženu, vješticu ili šumsku nimfu (drijadu).

Kajkavska riječ koja se obično koristi za vješticu je cop(e)rnica, što nije slavenskog porijekla. Taj smo pojam, naime, preuzeli iz njemačkog jezika gdje glagol zaubern označava čaranje, proricanje sudbine ili horoskopa i slične radnje. Tako koristimo i izvedene pojmove kao što su coprija (trik, čini ili magija), copr(n)jak (muškarac koji se bavi čaranjem – čarobnjak, vještac, iluzionist, mađioničar) te glagol coprati (čarati, prizivati čini).

Danas je najpopularniji stereotip vještice koja u društvu crne mačke i metle potkraj listopada izlazi na sijelo, no pripazite kako vas nespremne ne bi zatekla i neka pritajena međimurska copernica!