Sako jutro štamprlin žganice - po to ne tre iti vu gorice!

Mnogi pojmovi koje Međimurci svakodnevno upotrebljavaju počinju glasom š. Većina takvih pojmova preuzeta je iz njemačkog jezika i iskrivljena, odn. prilagođena kajkavskom govoru. Štamprlin, šaraklin, štokarlin, švarklin, pa čak i škarje ili škare koje smo preuzeli iz srednjovjekovnog njemačkog, i niz drugih pojmova.

Štamprlin tako dolazi od njemačke riječi Stamperl (drugi naziv je Schnappsglas) koja označava čašicu sa zadebljanim dnom namijenjenu ispijanju žestokih pića (npr. naše rakije, a kod Nijemaca popularnog šnapsa).

Štok(a)rlin je maleni stolac bez naslona koji se pravi u više vrsta izvedbi. Na našem području tipična je izrada s karakterističnom rupom na sredini stolca. Naziv je nastao iskrivljenjem njemačke riječi Stubenhocker. Postoji nekoliko teorija i mogućnosti kako je nastalo to njemačko ime. Prvi dio riječi, Stuben, može označavati dnevnu sobu, hodnik, grijani dio kuće, ali i stube – koje su obično vodile u neki od navedenih dijelova kuće. Još jedan naziv za stube koji se koristi i danas su štenge, od njemačkog die Stenge što označava gornji dio brodskog jarbola. Naime, užad i jedra s jarbola se spuštaju u nizovima, odn. razinama, s različitih visina – poput stepeništa.

Šaraklin, šerakl, šeraklin, širhakl i alternativni pojam sličnog značenja širajzl razni su kajkavski nazivi za žarač, odn. predmet kojim se u pećima raspiruje vatra. Dolaze od nekoliko sličnih germanskih naziva – Schürhaken, Schüreisen ili Stocheisen i svi su iskrivljeni prijevodi ovih riječi.

Ovi su pojmovi najbolji primjer koliko je kajkavski zapravo pod utjecajem susjednih zemalja i njihovih jezika – i zbog geografske blizine, ali i zbog utjecaja koji su sa sobom donijeli naši emigranti.