Kajkaviana 28.04.2016. 09:34. Zadnja izmjena: 13.05.2016. 13:25.

Kapljica sjeverozapada

Međimursko vinogorje i vinska cesta dobivaju na prominentnosti!

Spomenemo li Međimurje i vino u istoj rečenici, bujica asocijacija vodi nas u smjeru gornjeg Međimurja. Međimurske "gorice" stoljećima su dom vinorodnih trsova - spomenimo samo da su i plemići Zrinski ovdje uzgajali svoju "kapljicu", a neki datiraju pojavu vinove loze u doba Rimljana.

Sve više se spomen vina između Mure i Drave veže i uz manifestaciju "Urbanovo" koja je nazvana po sv. Urbanu, zaštitniku vinara i vinogradara. Prema jednoj legendi sv. Urban (po kome je nazvano i mjesto u gornjem Međimurju) bio je biskup u Langresu (Langru, današnja Francuska) u 4. stoljeću; prema drugima radi se o papi Urbanu V.

Legenda kaže da su ga uskoro nakon stupanja na dužnost protjerali politički protivnici od kojih se sakrio u nekom vinogradu. Tamošnji vinari su Urbanu pritom pomogli, a on je iskoristio priliku kako bi ih preobratio na kršćanstvo. Putovao je od naselja do naselja krećući se, prikriven, vinogradima te razvio veliku naklonost prema ljudima koji rade u vinskoj industriji.

Međimurska vinska cesta svojevrsna je "posveta" konceptu kretanja "od vinograda do vinograda" jer daje priliku svakom tko to želi da posjeti sve značajnije vinare u brdovitom dijelu hrvatskog mursko-dravskog bazena. Zanimljiv je put međimurskog vina i vinogorja - od nekadašnje slike "litra i vode" na stolu uz "karteraj", vinska cesta postavila je prostor između Mure i Drave na europsku vinsku geografsku kartu.

"Urbanovo" je postao središnji događaj međimurske vinske tradicije koji svake godine više dobiva na međunarodnom karakteru. Od lokalnog vinskog festivala ono se razvilo u slavljenje tradicionalnog ića i pića od nacionalnog značaja, čemu su kumovali izvrstan geografski položaj (blizina Slovenije, Mađarske i Austrije), dobar smisao za promociju i marketing i prirodne ljepote, a najviše radna etika stanovnika Međimurja koji ništa ne prepuštaju slučaju. Najveći obol promociji i organizaciji dala je udruga vinara "Hortus Croatiae" (odvajkada naziv za Međimurje - "Cvjetnjak Hrvatske"), kao i Međimurska županija.

Kao što se uz druga zemljopisna područja vežu proizvodi (paška čipka, istarski pršut ili malvazija, zagorski mlinci, slavonski kulen), uz Međimursko vinogorje "iskače" ime pušipela što je najraširenija i najprepoznatljivija sorta. U Hrvatskoj je ova sorta najpoznatija pod nazivom "moslavac", u Sloveniji "šipon", u Mađarskoj to je "furmint", a u njemačkom govornom području "mosler". Nekad se tu sortu smatralo pogodnom za popularni kajkavski "koktel" - gemišt (njem. Gemischt - "miješano") - bijelo vino i gazirana mineralna voda (soda) u omjeru otprilike pola-pola (ili nešto više vina).

Pušipel je međimurska robna marka od 2009. godine prepoznatljive arome i okusa - izraženih kiselina i citrusnih nota. Pravilnom primjenom tehnologije i postupaka obrade od te se sorte grožđa dobiva vrhunsko vino čija popularnost i renome raste iz godine u godinu. Festival pušipela (ove godine u osmom izdanju) centralni je interes "Urbanova".

Zanimljivosti:

  • za pohranjivanje vina Međimurci su često koristili staru ciglu koja je u sredini imala rupe otprilike širine vinske boce; više komada takve cigle činilo je svojevrsni "vinored" u podrumu u koji su se pohranjivale boce te je vino ostajalo na idealnoj temperaturi i ljeti
  • stariji Međimurci razlikuju "gemišt", "špricer" i "škropec" - "špricer" se pravio sa soda-vodom (umjesto s mineralnom), a "škropec" je obično decilitar vina sa vrlo malo mineralne vode
  • međimurski naziv za "podrum" je "palnica" ili "pelnica"; etimologija riječi nije u potpunosti poznata iako postoji nekoliko teorija. Jedna takva teorija kaže da je riječ nastala od "pasti nice (ničice)". On je "pel nice" bi u tom slučaju značilo "On je pao na pod." (od pijanstva)

Više o vinogorju i vinskoj cesti u prilogu na 56 stranica koji kao poklon ususret Urbanovu dobivate uz tiskano izdanje lista "Međimurje" od 9. svibnja!