Radič, špinat, rajčica...
Kako spremiti mladi kupus, mrkvu, endiviju i ostalo povrće za zimu?
Do prvih mrazeva treba pobrati papriku, rajčicu, kupus i ostalo povrće. Kupus treba brati po lijepom vremenu, suhom i sunčanom. Vlaga dovodi do truljenja kupusa. Ako nas je mraz iznenadio, treba čekati da kupus odmrzne i odmah ga potrošiti. Dospjeli poriluk vadimo štihačom, pazeći da ga ne ozlijedimo. Odstranimo suho lišće, a zeleno skratimo na 1/3 dužine oštrim nožem. Poriluk stavljamo u trap ili ga konzerviramo. Na kasni poriluk koji nije dorastao nagrčemo suho lišće.
Mrkvu i ostalo korjenasto povrće čuvamo u podrumu. Najbolje nagrnuto suhim pijeskom. Endivija je osjetljiva na mraz pa je treba pobrati, vaditi za suhog vremena zajedno s korijenom, ne otresajući zemlju. Skupa složite lišće i stavite u letvarice koje ste prethodno omotali plastičnom folijom. Letvaricu položite u hladnu prostoriju.
Radiču moramo lišće odstraniti rukom, otkinuti prostrane izboje korijena, a korijene pohranite u sanduk suhog pijeska i smjestite na hladno. Preko špinata zategnite foliju - u tom slučaju moći ćete ga brati tijekom zime. Štapove koje smo koristili za oslonac rajčici i drugom povrću valja izvaditi iz zemlje i dezinficirati otopinom formaldehida ili nekog drugog sredstva. Time uništavamo biljne štetočine koje bi se prenijele na drugu godinu. Ostatke povrća i korova treba iščupati iz tla i iznijeti ih iz vrta i uništiti.
Postoje različiti načini spremanja povrća, ali je osnovno da povrće treba osušiti na zraku, očistiti od zemlje. Ne smije biti oštećeno ni mehanički, niti nagriženo od štetnika ili trulo. Spremati se može u brazde (kupus, kelj, korabica) i u podrum. Koraba, repa, peršin i mrkva mogu se spremati u zemunice, trapove pa čak i u snijeg.
Snijeg je vrlo dobar izolator, odnosno vodič topline. Većina zeljastog povrća, upravo na otvorenom, prekriveno snijegom dugo traje. Da snijeg brzo ne okopni prekrivamo ga lišćem ili mahovinom.
Izvor: 2323