Čuvanje povrća
Kod pasterizacije zimnice upotrebljavamo samo zdravo, zrelo i svježe povrće
Pasteriziramo samo sasvim svježe, zdravo i zrelo povrće, jer je uvenulo i požutjelo već sirovo izgubilo većinu vitamina. Povrće pažljivo operemo, i to cijele listove, gomolje. cvjetove, plodove i sl. Tek ga nakon toga narežemo, ovisno o receptu. Mlado i meko povrće možemo staviti u staklenke svježe.
Staklenke napunimo do ruba jer se povrće za kuhanja slegne. Konzerve s povrćem obično se održavaju teže nego one s voćem. Povrće je, naime, više inficirano mikroorganizmima koji su u zemlji, a osim toga sadržava i više bjelančevina koje mikroorganizmi lakše napadaju i kvare. Povrće, za razliku od voća, ne sadrži puno prirodnih kiselina koje sprečavaju razvoj mikroorganizama, pa se preporučuje konzervama s povrćem dodati malo octa ili, još bolje, limunov sok.
Ako 14 dana u staklenkama ne primijetimo nikakve promjene, stavimo ih na stalno mjesto. Ako se počnu dizati mjehurići ili se tekućina zamuti, onda je to znak da se povrće kvari. Takve konzerve više nisu upotrebljive. Grašak, gljive i grah mogu čak biti opasni po život jer se pri njihovu kvarenju razvijaju jaki otrovi koje nećemo moći uništiti ni ponovnim zagrijavanjem konzerve.
Kad povrće pasteriziramo drugi put, zagrijavamo ga upola kraće nego prvi put.
Izvor: 1472