Kako smo od male stanice narasli do instituta?

U petak, 13. prosinca u dograđen i novoopremljen prostor laboratorija za mikrobiološke pretrage te kemiju hrane i predmeta opće uporabe uprava i zaposlenici Bioinstituta d.o.o. Čakovec pozvali su mnoštvo uzvanika i gostiju na proslavu 70. obljetnice utemeljenja tvrtke. 

Zametak današeg Bioinstituta stvoren je 1949. godine osnivanjem male kotarske veterinarske stanice u Čakovcu, sa samo dva veterinara i dva veterinarska tehničara koji su radili u iznajmljenom dijelu jedne obiteljske kuće. Kako se moglo vidjeti iz prigodnog filma o proteklih 70 godina rada i razvoja Veterinarske stanice Čakovec, od 2008. godine
pod imenom Bioinstitut, radi se o rijetko zabilježenoj niski uspjeha, niski promišljenih i ustrajnih koraka kojima su zaposlenici, veterinari, veterinarski tehničari i pomoćno osoblje prilagođavali svoj rad okolnostima, hrabro poduzimali tržišne korake i u vremenu u kojem pojam tržišta nije baš bio društveno poželjan te je stoga danas Bioinstitut uspješna tvrtka s velikim spektrom djelatnosti.

Kadar

Trenutno u Bioinstitutu radi 115 ljudi, od čega 48 s visokom stručnom spremom (među njima šest doktora i 12 magistara znanosti), šestero s višom, a još šezdesetak je zaposlenika specijaliziranih stručnih zvanja. Uz temeljnu struku, doktore veterinarske medicine, s razvojem niza djelatnosti uz veterinarsku praksu Bioinstitut se može pohvaliti i timom stručnjaka u kojem su danas i diplomirani inženjeri kemije, fizike, biologije, prehrambene biotehnologije, agronomije, diplomirani sanitarni inženjeri, diplomirani ekonomisti i pravnici...

Od vremena utemeljenja i prvih desetljeća osnovne i jedine veterinarske djelatnosti Bioinstitut je izrastao u multidisciplinarnu ustanovu koja svojim djelovanjem pokriva više područja, osobito ono u laboratorijskoj dijagnostici, odnosno javnom zdravstvu. Uz laboratorijsku dijagnostiku po kojoj je Bioinstitut prepoznat kao jedan od vodećih u Republici Hrvatskoj u analizi hrane, vode, predmeta opće uporabe te u laboratorijskim analizama vezanima za zaštitu okoliša, ishodišna služba veterinarskih pregleda i kontrola i veterinarske ambulante i dalje su - kao i u prošlosti - u najvišem kvalitativnom razredu struke. Služba sanitacije i sustava kvalitete i DDD služba na raspolaganju su velikom regionalnom okruženju i izvan domicilne Županije, a Bioinsitut je samodostatan i u poslovima računovodstva, finanancija, pravne i komercijalne struke.

Kruna jubileja

Godina ovog jubileja za Bioinstitut je osobito značajna: zaključen je EU projekt ogradnje i opremanja laboratorija za koji je osigurano sufinanciranje iz operativnog programa vezanog uz konkurentnost i koheziju vrijedan gotovo devet milijuna kuna, od čega je EU potpora pokrila oko 3,2 milijuna kuna. U obraćanju uzvanicima, gostima i mnoštvu kolega pristiglih na proslavu i iz Austrije, Mađarske i Makedonije dr. sc. Saša Legen, direktor Bioinstituta, naglasio je da su veterinari u prošlosti tvrtke pokretali peradarske i stočarske proizvodnje na gospodarstvima međimurskih seljaka, te razvijali nespecifične proizvodnje. I u novim investicijama cilj je usmjeren u očuvanje postojećih radnih mjesta i kreiranje novih te povećanje prihoda od prodaje proizvoda i usluga (i u izvoz).
Posredno, povećanjem vlastitih poslovnih kapaciteta, Bioinstitut zasigurno doprinosi općem razvoju malog i srednjeg poduzetništva na području Međimurske županije.
Prigodnim govorima i čestitkama kolegicama i kolegama obratili su se dr. sc. Anđelko Gašpar u ime Hrvatske veterinarske komore, doc. dr. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta, prof. dr. Juraj Grizelj u ime zagrebačkog veterinarskog fakulteta, dr. sc.Franz Krispel u ime kolega iz austrijske komore veterinara. Čestitke su Bioinstitutu uputili i Zoran Vidović, zamjenik gradonačelnika Čakovca, i župan Međimurske županije Matija Posavec.

Sjećanja

S puno simpatija saslušan je govor mr. sc. Branka Grabara (90), prvog od triju direktora negdašnje Veterinarske stanice Čakovec, koji je mnoštvu mladih kolega opisao kako je išao razvoj tvrtke od veterinarske struke prema širenju djelatnosti te što su stručnjaci koji su radili u tvrtki značili za međimurskog seljaka. Zatim je zahvalio svojim nasljednicima na čelu tvrtke Krešimiru Lovrenčiću i Saši Legenu što su nadgradili i razvili poduzeće hrabrim iskoracima za koje je ponekad – u smislu donošenja odluka – ‘trebalo biti i malo lud ili bar ludo hrabar', rekao je B. Grabar. Boljeg načina za zaključenje svečanosti nije bilo.