[KOTORIBA] Kod nas se već danas traži čak stotinjak radnika!

Ovog rujna Dan općine Kotoriba koji pada na jesensko Križevo (blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, 14. rujna) neće biti uobičajeno obilježen. U planu je bila trodnevna manifestacija. Od svečane sjednice, preko brojnih kulturno-zabavnih događanja, do druženja udruga i pripremanja tradicionalnih jela. No, iz razumljivih, epidemioloških razloga svega toga ove godine neće biti osim - dva koncerta na otvorenom. U subotu, 19. rujna svira Zabranjeno pušenje, a dan nakon njih Klapa Kampanel.

Neće biti ni dodjela priznanja i nagrada zaslužnima, otkrio nam je načelnik Općine Kotoriba Ljubomir Grgec. Pa kad je već tako, pitali smo načelnika Grgeca neka uz Dan općine Kotoripčanima putem lista Međimurje kaže gdje je i kako stoji Kotoriba, što se radilo ove godine, a što slijedi.

Kreditno zaduženje

- Ostvarili smo više nego smo se nadali. Ono najzvučnije što slijedi je izgradnja poslovne zgrade u centru Kotoribe (uz prugu, ispred nove tržnice). Rušit će se stara zgrada i graditi nova, moderna. Želimo stvoriti uvjete za poslovne subjekte, da ovdje otvore ispostave, kafiće, banke, kioske, lutrije... Stari objekt više ne zadovoljava, a novi će imati dvije etaže po 500 metara četvornih. Uskoro idemo u javnu nabavu i već ove godine očekujemo početak radova. Stajat će oko šest milijuna kuna, a budući da je riječ o investiciji same Općine morat ćemo se kreditno zadužiti uz odobrenje Vlade RH - kaže načelnik.

Osim izgradnje novog, u Kotoribi kreće i rekonstrukcija jednog starog objekta - preciznije, stare škole. No, taj se zahvat financira EU novcem. Riječ je o oko sedam milijuna kuna, a Općina će doplatiti što nedostaje. Na katu stare škole Općina će urediti etnomuzej. Eksponati koji govore o kotoripskoj prošlosti trenutno su u starom župnom dvoru. U prizemlju će biti uređen turistički centar. Radovi su već krenuli, rekao nam je Grgec te nas odveo do gradilišta. Treći veliki posao je proširenje južne industrijske zone. Muraplast je već sagradio nove pogone i montira postrojenje. Stoga se na području Kotoribe već sad traži stotinjak novih radnika. Na Općini je daljnje rješavanje infrastrukture u zoni. Uskoro će biti objavljen natječaj kako bi se asfaltirale ceste, uvela rasvjeta i uredila oborinska odvodnja. Od Ministarstva gospodarstva za tu je namjenu odobreno devet milijuna kuna.

- Riječ je o postojećem, uskoro starom dijelu zone Jug koja se prostire na 23 hektara. Starom zato što ćemo uskoro dobiti i novi dio, širimo zonu Jug za 19 hektara. Tijekom rujna kreće prodaja parcela, vidjet ćemo tko će se sve javiti na natječaj - dodaje Grgec.

Milijarda

- S ova tri zahvata trenutno provodimo investicije teže od 25 milijuna kuna. U zadnje četiri godine privukli smo više od 2.000 eura po stanovniku kojih ima oko 3.200; dakle, privukli smo oko 60 milijuna kuna. Ovo je uspjelo rijetko kojoj općini. Postojeći gospodarski subjekti su u razdoblju od godine dana uložili više od milijardu kuna u izgradnju pogona i poboljšanja uvjeta. Osim Muraplasta spomenimo i veliku peradarsku farmu - kaže načelnik. Dodaje da je nositelj osam milijuna kuna vrijednog projekta izgradnje sportskih objekata Nogometni klub Graničar, ali također uz podršku Općine.

Općinski je proračun za ovu godinu 37 milijuna kuna, od čega je desetak milijuna tzv. izvornog proračuna. Pitali smo stoga načelnika kakva je trenutno bilanca. Poznato je da su mnoge općine u velikim problemima zbog smanjenog priljeva od poreza na dohodak uzrokovanog koronakrizom.

Država zakida

- I nas je to zahvatilo. U tri krizna mjeseca dobili smo 650 tisuća kuna manje. Osim toga, morali smo i izdvojiti 600 tisuća kuna povrata poreza koji država vraća na teret općina. Mi snosimo 60 posto povrata, to mnogi ne znaju, a država se time hvali. Nezadovoljni smo financiranjem lokalne uprave, baš kao i pričama da se ona mora smanjiti. U Općini na sav taj posao imamo tri osobe u radnom odnosu u upravnom odjelu te komunalnog radnika. Pa mi smo uz državu najveći investitor. I sama država, kao i mi, kod investiranja koristi EU novac. Za neke dijelove države u Zagrebu jako brinu, a mi se moramo snalaziti sami. Pošteno financiranje bi bilo da država daje glavarinu od najmanje 6.000 kuna. Tada bi svaki stanovnik ove države jednako vrijedio. Nismo u velikom problemu jer se protežemo koliko imamo. No, žalosno je što još nismo dobili tri milijuna kuna od države za već provedeno uređenje dječjeg vrtića i Duge ulice - kritičan je načelnik Ljubomir Grgec prema državnoj vlasti centraliziranoj u Zagrebu. S Međimurskom županijom i županom Matijom Posavcom, ističe, ima odličnu suradnju. Kaže da je sve što je dogovoreno i ostvareno. Kotoriba, dodaje, dobro surađuje i sa svim općinama i gradovima. S prvim susjedima održavaju se i redoviti sastanci o projektima od zajedničkog interesa.

- Vidite, radimo kulturno-turistički centar u Kotoribi. Imamo potencijala za kopneni i vodeni turizam. Ali Donji Vidovec ima hotel i uopće ne moramo sad i mi inzistirati na izgradnji smještajnih kapaciteta. Sa susjednim općinama dogovaramo formiranje zajedničke turističke zajednice, dodaje naš sugovornik.