Postali smo perjanica iako nas nije bilo ni na karti

Turistička zajednica Međimurske županije nedavno je obilježila 20 godina postojanja. S radom je započela u vrijeme u kojem Međimurje na turističkoj karti Hrvatske uopće nije postojalo, da bi danas, u najvećoj mjeri zahvaljujući upravo Turističkoj zajednici, bilo prepoznato kao perjanica kontinetalnog turizma u Hrvatskoj i šire. O iskoracima u razvoju turizma na ovom području razgovarali smo s Rudijem Grulom, direktorom Turističke zajednice, čovjekom koji je dao nemjerljiv osobni doprinos prepoznatljivosti Međimurja kao poželjne destinacije.

---

- Mislim da smo s obzirom na okolnosti u ova dva desetljeća učinili velike iskorake u razvoju turizma i istina je da Međimurje u vrijeme u kojem smo počeli raditi u turističkom smislu uopće nije bilo prepoznatljivo. Danas, prema relevantnim istraživanjima, nekoliko godina zaredom Sveti Martin na Muri i Međimurje su od domaćih gostiju ocijenjeni kao druga najpoželjnija destinacija za kratke odmore u Hrvatskoj. Broj dolazaka i noćenja u Međimurju svake je godine rastao po prosječnoj stopi od 15 posto, što je najveći prosječan rast u Hrvatskoj. Broj komercijalnih turističkih kreveta narastao je pet puta, što je također najveći rast u Hrvatskoj. Naravno, mi se nikad u apsolutnim brojkama nećemo moći uspoređivati s obalnim destinacijama, ali na kontinentu smo među vodećima, rekao je u uvodu direktor TZ-a.

Vaše riječi potvrđuju brojne domaće i međunarodne nagrade. Jesmo li zaista tako dobri u turizmu?

- Svaka nagrada koju smo dosad dobili zaista je zaslužena i potkrijepljena mišljenjem struke.

DOBRA GODINA

Priča se da je u turističkom smislu protekla godina bila jako dobra za Međimurje...

- Mislim da je upravo 2019. bila prijelomna godina za međimurski turizam. Ostvarili smo više od 200 tisuća noćenja i razinu prosječne godišnje popunjenosti hotelskih kapaciteta od 60 posto. Rast noćenja i dolazaka bio je na razini sedam posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna dužina boravka bila je 2,4 dana, a prosječna ocjena zadovoljstva gostiju svim našim smještajnim kapacitetima izlistanim na rezervacijskom portalu Booking.com bila je visokih 9,3 od mogućih deset. Nažalost, nemam podatke o financijskom prometu, no po svim neizravnim indikatorima, i taj pokazatelj je sigurno rastao. Ovi, za neke suhoparni podaci, govore da je međimurski turizam ušao u fazu ekonomske održivosti, a kvalitetni kapaciteti i u fazu profitabilnosti.

Kakva je struktura gostiju koji posjećuju naš kraj?

- Nešto više od polovice svih gostiju dolazi nam iz Hrvatske, a od stranih Slovenci, zatim Poljaci, Nijemci, Austrijanci te građani BiH. Prema našem istraživanju koje provodimo putem ETIS sustava (European tourism indicator system), glavni razlozi dolaska gostiju su kratki vikend-odmori koji su kombinacija wellnesa, aktivnog odmora u prirodi i enogastronomije. Drugi najznačajniji motiv su poslovni sastanci i konferencije, a treći sudjelovanje na različitim sportskim i drugim događanjima. Smatram da nam je struktura gostiju vrlo dobra jer sve razvijene i ekološki osviještene europske destinacije žele što više domaćih i regionalnih gostiju. Taj trend narednih godina sve će više značiti kada u obzir uzmemo globalne klimatske promjene, odnosno osvješćivanje o održivim oblicima transporta, tj. smanjenja karbonskog otiska.

---

PRILAGODBA

Kako se prilagođavamo novim, globalnim trendovima, ne kasnimo li za novim praksama?

- Na prošlogodišnjoj Generalnoj skupštini Svjetske turističke organizacije (UNWTO) kojoj je Međimurje, uz Istru, Kvarner i Zagreb članica, ključna su bila tri pojma: održivost, umjetna inteligencija i 5G tehnologije. Kao što znamo, nova Europska komisija objavila je Zeleni sporazum, dakle i kratkoročno i dugoročno “zeleni razvoj” i visoka IT tehnologija bit će ključni za motivaciju turista prilikom izbora destinacija, a za poduzetnike kod izbora tehnologija koje omogućavaju maksimizaciju energetskih ušteda, podizanje razine atraktivnosti i dostupnosti novih turističkih proizvoda te prodajnu i informacijsku komunikaciju s gostima. Jednostavno rečeno, tko neće moći ponuditi ono što nazivamo ekološka održivost i komunikacijska protočnost - morat će konkurentnost graditi na niskoj cijeni i masi gostiju, a to dugoročno ne vodi dobrome za lokalnu zajednicu.

Mnogo se priča o “održivom razvoju” u turizmu. Kako tu stojimo?

- Već treću godinu provodimo istraživanje po metodologiji EITS koju je razvila Europska komisija i dobili smo vrlo mjerljive i kvalitetne podatke. Naprimjer: sto posto naših turističkih objekata uključeno je u razvrstavanje i organizirano zbrinjavanje otpada, 87 posto otpadnih voda iz turističkih objekata tretira se kroz različite sustave pročišćavanja, svi naši turistički objekti koriste električnu energiju iz održivih izvora (hidroelektrane), 86 posto stanovnika naših šest turistički najznačajnijih destinacija izjasnilo se da su zadovoljni učincima turizma na njihov lokalni identitet, a posebno smo ponosni što unatrag tri godine nije bilo nijednog incidenta iz područja sigurnosti u kojem su bili uključeni turisti...

Ima li Međimurje viziju strateškog smjera razvoja turizma?

- Mi dosljedno već 20 godina razvijamo turizam koji teži održivosti. Stvorili smo dobre temelje, putem različitih nacionalnih i domaćih nagrada dobili smo i nezavisne potvrde toga i tvrdim da trenutno imamo određenu konkurentsku prednost, ili smo barem u istom rangu kada se uspoređujemo sa sličnim destinacijama u okruženju. Krajem ove godine Međimurska županija započet će proces izrade masterplana turizma za naredih pet do sedam godina i potpuno je logično da se generalno još dodatno naglasi održivi razvoj. S aspekta razvoja turističkog proizvoda Međimurje se ozbiljno priprema da zakorači na tržište kulturnog turizma jer će se završiti velika investicija u Stari grad Zrinskih i otvaranje novog multimedijalnog muzeja nematerijalne kulturne baštine - Riznica Međimurja. Turistička zajednica Međimurske županije ove godine intenzivno kreće u uspostavljanje ekomuzeja Međimurje malo koji ima ambicije povezati, organizirati i plasirati na turističko tržište sve one male bisere međimurske tradicije i kulture koji sami za sebe nemaju dovoljnu vidljivost i komercijalnu atraktivnost. Tu je i čitav niz investicija u javnu turističku infrastrukturu u vidu prezentacijskih centara za posjetitelje koji su u visokoj fazi dovršenosti - kao što su Centar za posjetitelje Med dve vode u Križovcu, Centar za posjetitelje Javne ustanove Rudolf Steiner u Donjem Kraljevcu, Centar za posjetitelje Skelarska kuća u Sv. Martinu na Muri, a u roku godinu do dvije vjerujem da će se u funkciju staviti vidikovac i centar za posjetitelje Goričko sviralo te Svjetski centar Pušipela u Štrigovi i svakako Centar za posjetitelje Dravski zlatari u Donjem Vidovcu. Oni će značajno podići turističku atraktivnost pojedinih lokaliteta i baštinskih resursa. Naravno, tu je i daljnji rad na podizanju kvalitete ukupnog turističkog doživljaja. No, kao najvažniji strateški zadatak vidim školovanje i zapošljavanje visokokvalitetnih radnika u međimurskom turizmu. U svakom slučaju, imamo i viziju i smjer kojim moramo ići.

Kompleksan zadatak

- Kako do kadrova? To je vrlo kompleksan zadatak i moguće ga je rješavati samo sinergijom svih dionika turističkog razvoja iz javnog i komercijalnog sektora. Znam da Međimurska županija aktivno radi na pripremi proširenja i osuvremenjavanju uvjeta za Srednju školu Prelog, dakle na kvalitetnoj infrastrukturi i najsuvremenijoj opremi, ali i svim drugim preduvjetima za stvaranje i zadržavanje kadrova, kaže R. Grula.

Nošenje s izazovima

- Smatram da postoje dvije osnovne skupine izazova koje trebamo rješavati. Prvo su kadrovi i nije floskula - čovjek je zaista ključ uspjeha u turizmu. Kratkoročno i dugoročno moramo stvarati pretpostavke za kvalitetno školovanje i dodatno usavršavanje te zapošljavanje turističkih djelatnika. Rekao sam već da je Međimurje prepoznato kao destinacija kvalitetnog turizma, a bez vještih i ljubaznih recepcionara, kuhara, kobara, sobarica, turističkih vodiča... nećemo moći isporučiti atraktivan i kvalitetan turistički doživljaj koji naši gosti očekuju, bez obzira koliko nam je razvijena infrastruktura ili su nam dobri hrana i vina. Drugo su nove strateške investicije u atrakcije i kapacitete, jer turizam je prije svega splet komercijalnih djelatnosti, smatra direktor Grula.