Poticanje ekoinovacija kao pokretača razvoja

Ovaj tjedan završava provedba transnacionalnog projekta Eco-innovatively connected Danube Region, projektnog akronima EcoInn Danube. Projekt se provodi s dva osnovna cilja - povezivanje ponude i potražnje za eko-inovacijama, njihovo promicanje među svim zainteresiranima te umrežavanje inovatora sa znanstvenom zajednicom. U provedbi projekta u trajanju od dvije i pol godine sudjelovala je Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA kao jedan od 13 projektnih partnera s područja Dunavske regije, i to iz Slovačke, Bugarske, Slovenije, Mađarske, Njemačke, Češke, Austrije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Rumunjske te Crne Gore. Projekt je sufinanciran iz Programa transnacionalne suradnje INTERREG V-B Dunav 2014. – 2020.

Kako bi se analiziralo stanje u području eko-inovacija, Javna ustanova REDEA organizirala je dva okrugla stola na lokalnoj i nacionalnoj razini gdje su se okupili svi ključni akteri i to inovatori, znanstvena zajednica, predstavnici nacionalnih i lokanih javnih tijela, poduzetnici, predstavnici civilnog sektora te razvojne agencije i poslovni inkubatori. Na taj se način iz prve ruke saznalo u kojoj fazi razvoja su eko-inovacije u Hrvatskoj, utvrdile su se potrebe i problemi u području eko-inovacija te su se raspravila moguća rješenja u svrhu izrade zajedničke transnacionalne strategije o eko-inovacijama.

Argumentiranom raspravom utvrdilo se da je gospodarstvo Republike Hrvatske malo i zatvoreno za nove, inovativne ideje, što predstavlja jednu od glavnih barijera proboja eko inovacija na tržištu. Bitna zapreka jačanju segmenta eko-inovacija jest i nepoticajna zakonska regulativa čijom bi izmjenom i uvođenjem konkretnih poticajnih mjera motivacija poduzetnika za razvoj eko-inovacija značajno porasla. Javni sektor smatra se sklonijim korištenju eko-inovacija te može biti u ulozi pokretača inovacija, dok privatni sektor uvođenje inovacija promatra kroz ostvarene uštede. Poduzetnici u rijetkim slučajevima primjenu eko-inovacija gledaju kroz društvenu odgovornost. Stoga bi određene mjere trebalo usmjeriti u promociju koncepta društvene odgovornosti i njenog dugoročnog utjecaja na društvenu zajednicu, ali i na razvoj imidža poduzeća. Hrvatski poduzetnici u prosjeku nedovoljno surađuju i umrežavaju se, kako međusobno, tako i sa znanstvenom zajednicom, zbog čega dolazi do nedostatnog poznavanja tržišta i potencijala suradnje.

Transnacionalna strategija

Detaljni zaključci organiziranih okruglih stolova, kao i pregled aktualnog stanja na području eko-inovacija u Dunavskoj regiji objedinjeni su u dokumentu Transnacionalna strategija za eko-znanja u Dunavskoj regiji. Nadalje, prikupljena znanja rezultirala su stvaranjem Zajedničkog akcijskog plana koji predstavlja konkretne kratkoročne i dugoročne aktivnosti u području eko-inovacija, koje će partneri u projektu provesti ili će njihovu provedbu inicirati.

Virtualni laboratorij

Kako bi se povezala ponuda i potražnja za eko-inovacijama kreirana je platforma odnosno Virtualni laboratorij koji s jedne strane povezuje potrebe proizvodnog sektora za novim rješenjima koja omogućavaju „zelenu“ proizvodnju i s druge strane nabavu eko-tehnologija i ekoloških rješenja. Cilj platforme je povezati znanstvenu/istraživačku zajednicu sa sektorom gospodarstva te podržati prijenos eko-ideja u praksi. Platforma omogućuje besplatno upisivanje ponude i potražnje za eko-inovacijama.

Ukoliko imate eko-inovativnu ideju, pozivamo vas da se uključite upisivanjem u platformu kojoj možete pristupiti preko poveznice http://ecoinnovative.eu/. U sklopu platforme, razvijena je mapa kontakata s relevantnim dionicima na području eko-inovacija, kao i dostupnim stručnjacima za podršku razvoju i komercijalizaciji inovacija. Platforma će nastaviti s radom i po završetku projekta.

Provedbom projekta uočen je nedostatak informacija o temama kako komercijalizirati proizvod, gdje potražiti pomoć prilikom procesa razvoja ideje, gdje pronaći stručnjake u području eko-inovacija. Stoga je EcoInn Danube okupio različite dionike aktivne na području eko-inovacija na događajima povezivanja i umrežavanja na nacionalnoj i transnacionalnoj razini. Prikupljena saznanja o uspješnim i neuspješnim eko-inovacijama prikazana su u Smjernicama za uspješan prijenos eko-znanja u praksu, temeljeno na prijašnjim iskustvima u regiji. Također, kreirani su paketi preporuka koji daju odgovore na problematična pitanja u području eko-inovacija.

S obzirom na to da su za inovacije ključni ljudi, ovim se projektom radilo i na jačanju ljudskih potencijala odnosno njihovog znanja i vještina ključnih za razvoj eko-inovacija i njihovu komercijalizaciju. S tom su svrhom provedene pilot akcije Zelene ljetne škole i „Forum zelenih inovacija“ na kojima studenti, start-up-ovi i poduzetnici intenzivno rade na vrednovanju svojih poslovnih modela te imaju priliku dobiti povratnu informaciju od trenera i stručnjaka iz područja eko-inovacija. Poseban doprinos pilot akcija je širenje znanja i umrežavanje s ostalim dionicima. Provedene škole i forumi služe kao primjeri dobre prakse i planiraju se održavati nakon završetka projekta.

Za više informacija o eko-inovacijama i projektu kontaktirajte JU REDEA ili posjetite službene stranice projekta EcoInn Danube (poveznica: http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/ecoinn-danube) na kojoj možete pronaći i svu dokumentaciju i detaljne analize iz područja eko-inovacija. Bez obzira na kraj projekta, pozivamo sve dionike s inovativnim idejama da se uključe u virtualnu platformu te da podrže razvoj eko-inovacija u Hrvatskoj.