U mirovinu odlazim zadovoljan jer je Vajda postavljena na stabilne temelje

Dugogodišnjeg predsjednika Uprave Vajde na čelnoj poziciji zamjenit će sadašnji član Uprave Alen Kajmović, koji je profesionalno iskustvo stekao na različitim menadžerskim i upravljačkim pozicijama u realnom, ali i javnom sektoru.

---

Prošle su tri godine otkako je čakovečka Mesna industrija Vajda ušla u sastav Grupe Pivac, a poznatom međimurskom brandu s tradicijom poslovanja dužom od stotinu godina dio javnosti tad nije predviđao optimističan scenarij. No, činjenica da se danas u Vajdi privodi kraju investicijski projekt vrijedan više od 50 milijuna kuna u potpunosti je demantirala pesimistične prognoze. Treća godišnjica akvizicije Vajde, kao i skorašnje umirovljenje dugogodišnjeg predsjednika Uprave Vladimira Mesarića, bili su povod za intervju u kojemu donosimo njegov osvrt na proteklih 20 godina provedenih na čelu tvrtke te sadašnju situaciju u Vajdi, kao i čitavom sektoru.

Vajda je već tri godine dio Grupe Pivac. Kako ocjenjujete to razdoblje? Što je Vajda danas u odnosu na Vajdu prije tri godine?

- Prije svega treba napomenuti da je preuzimanje Vajde provedeno na visokoj poslovnoj razini, uz apsolutno poštivanje svih pravila i standarda. Sve radnje i aranžmani u takvom postupku bez ikakvih su mrlji, a stranke u postupku poštivale su fer i korektan pristup u svakom detalju, što je rezultatiralo zadovoljstvom bivših dioničara i novih vlasnika. Također je važno reći da su svi tadašnji zaposlenici, koji uslijed kadrovskog restrukturiranja iz bilo kojeg razloga nisu ostali u daljnjem radnom odnosu, zbrinuti sukladno važećim propisima, odnosno u skladu s odredbama Kolektivnog ugovora, pa i više od toga. Ovakva su preuzimanja normalna pojava u poslovnom svijetu. Ono što je u ovom slučaju naoko neobično jest da je jedna kvalitetna, izuzetno stabilna i perspektivna hrvatska tvrtka preuzela drugu hrvatsku tvrtku. Moguće je da je upravo to smetalo dežurnim tražiteljima negativnosti u svim društvenim procesima, jer da je akviziter bila strana kompanija, vjerojatno bi reakcije bile drugačije. Vjerujem da bi u tom slučaju sve prošlo bez komentara, štoviše čak uz puno komplimenata. 

S novim je vlasnikom Vajda u kratkom vremenu prevladala neke akutne poteškoće, a u posljednje tri godine uložena su, za naše prilike, respektabilno velika sredstva u modernizaciju i rekonstrukciju proizvodnog pogona. U ovom trenutku svjedočimo završnoj fazi investicijskog ciklusa vrijednog 50 milijuna kuna, čiji je cilj omogućiti maksimalno korištenje domaće sirovine iz vlastitog kooperantskog uzgoja i domaćih tržišnih viškova. Projekt je obuhvatio povećanje kapaciteta i modernizaciju klaonice i cijelog proizvodnog pogona, nabavu strojeva i opreme za proizvodnju, proširenje skladišnih i ekspeditnih kapaciteta te modernizaciju rashladnog sustava.

Što je s financijskim pokazateljima? Prate li rezultati poslovanja sva navedena ulaganja?

- Već sada možemo zaključiti da su investicije u širenje kooperacije te proširenje i modernizaciju pogona bile itekako opravdane. Što se tiče financijskih pokazatelja, možemo reći da tvrtka posluje stabilno s rastućim prihodom. Nakon kraćeg usklađivanja proizvodnog programa na razini Grupe Pivac, Vajda kontinuirano povećava proizvodnju i ukupni prihod. Takav je trend i dalje posve izvjestan, pri čemu osobito raduje da se proizvodnja temelji na domaćim sirovinama. Kada je riječ o proizvodnji svježeg mesa, Vajda polako, ali sigurno postaje lider u Hrvatskoj. Svježe meso plasiramo diljem Hrvatske preko maloprodajnih poslovnica Pivac i svih većih trgovačkih lanaca. Također, velik dio našeg svježeg mesa sirovinska je osnova za proizvodnju mesnih proizvoda za sve članice Grupe Pivac. U proizvodnji mesnih proizvoda, nastavlja se i povećava proizvodnja tradicionalno poznatih Vajdinih proizvoda, uz daljnje usavršavanje i razvoj novih proizvoda.

U 2017. godini ostvarili smo prihod od gotovo 300 milijuna kuna, a predviđanja za 2018. godinu su optimistična. Na kraju ove godine očekujemo prihod od oko 350 milijuna kuna, što je za hrvatske prilike respektabilno. O samoj dobiti, koja je lani iznosila oko milijun kuna, relativno je teško govoriti, jer se u razmatranje moraju uključiti i prethodne godine. O tom će se segmentu poslovanja moći objektivno govoriti tek za godinu-dvije, nakon završetka investicijskog ciklusa.

Osim zadržavanja kupaca na domaćem tržištu, posebnim uspjehom smatram izvozne rezultate. S obzirom na otvoreno tržište i ogromnu konkurenciju, širenje na nova tržišta, u druge zemlje Europske unije, uistinu je velik izazov. Izvoz, koji je u prethodnom razdoblju bio sporadičnog karaktera i relativno zanemarivih vrijednosti, postaje sve značajniji dio ukupnog prihoda. Osobito nas veseli povratak na talijansko tržište nakon gotovo 45 godina, a postoje i vrlo argumentirane ambicije jačeg iskoraka na tržište EU.

Važno je napomenuti i da su plaće u proteklom razdoblju značajno povećane, osobito za proizvodne zaposlenike. Prosječna neto plaća na razini tvrtke u ovom trenutku premašuje 6.000 kuna, a u pojedinim su segmentima proizvodnje plaće u posljednje tri godine porasle i više od 70 posto. Konkretno se to odnosi na radnike u rasjekavaonici čija je prosječna neto plaća 2015. godine iznosila oko 4.000 kuna, a danas je narasla na gotovo 7.000 kuna. Namjera je približavanje plaćama u susjednim, razvijenijim zemljama. Za kreativne i proizvodne kadrove u Vajdi uvijek ima mjesta. Kada je riječ o radnicima i njihovim pravima, važno je spomenuti i činjenicu da smo jedna od rijetkih tvrtki koja sa zaposlenicima ima važeći kolektivni ugovor, kojim se dodatno osnažuju prava radnika zajamčena Zakonom o radu.

S obzirom na sve navedeno, s punim pokrićem stoji tvrdnja da je Vajda u posljednje tri godine napravila vrlo značajne pozitivne pomake u gotovo svim segmentima poslovanja, s izraženim aspiracijama da postane moderna, konkurentna europska tvrtka i esencijalna sastavnica Grupe Pivac.

Nakon kraćeg usklađivanja proizvodnog programa na razini Grupe Pivac, Vajda kontinuirano povećava proizvodnju i ukupni prihod. Takav je trend i dalje posve izvjestan, pri čemu osobito raduje da se proizvodnja temelji na domaćoj sirovini. Kada je riječ o proizvodnji svježeg mesa, Vajda polako, ali sigurno postaje lider u Hrvatskoj.

Koliko ste zadovoljni suradnjom s lokalnom i područnom samoupravom?

- U javnom prostoru postoji općenito mišljenje da su administrativne službe državne, županijske i gradske razine spore, neučinkovite, rigidne i suprotne poduzetničkom duhu. Iz dugogodišnjeg iskustva mogu potvrditi da takvih pristupa ima, a pritom mislim prije svega na državnu razinu. No, to se ne može primijeniti na Međimursku županiju, a osobito ne na Grad Čakovec. Sve službe i službenici su visoko profesionalni i odgovorni, investitoru pristupaju pozitivno. To ne znači da od nas ne traže propisane standarde i poštivanje svih propisa. Opće je poznato da se upravo na našem području poštuju pravni poredak i propisana procedura, što nas ponekad na razini države donekle diskriminira, no upravno-pravna tijela Grada i Županije svojim profesionalnim, stručnim i pravovremenim postupanjem u konačnici pomažu investitoru da projekte pravovremeno pripremi, provede i završi te ih izvede sukladno svim propisanim normama.

U tijeku realizacije drugog ciklusa investicije primili smo nekoliko reakcija i pritužbi sumještana, naših susjeda, prvenstveno zbog pojačane buke uslijed izvođenja radova, a isto tako i zbog pojačanog glasanja životinja, što je doista bila činjenica jer nismo značajnije prekidali proizvodnju. U nizu skupnih i pojedinačnih kontakata s mještanima objektivno smo prikazali situaciju, uz argumentirana jamstva da će nakon završetka radova stanje biti bolje nego što je bilo prije. Većina susjeda s razumijevanjem je prihvatila te okolnosti, kao i svi pozitivni građani kojima je stalo do napretka zajednice. Vajda na ovoj lokaciji djeluje više od sto godina, pridonosi zajednici, stvara novu vrijednost, omogućava egzistenciju zaposlenih, kooperanata i svih drugih koji grade i imaju posao na našim investicijama.

Istina je da i dalje postoji manji dio onih koji nisu zadovoljni, ali upravo postupanje javno-pravnih tijela Grada i Županije jamči im da će svi zahvati u Vajdi biti izvedeni po najvišim standardima, osobito u pogledu zaštite okoliša. U tom smislu naknadno pristupamo uređenju prostora za privremeno držanje životinja po najvišim standardima, a u finalizaciji je i projekt za pročišćavanje otpadnih voda, kao i iznadstandardno rješenje za sakupljanje i otpremu svih vrsta drugih otpada u dvorištu pogona.

Konačni završetak investicijskog ciklusa planiramo u drugoj polovici sljedeće godine. Bit će to ne samo jedan od najmodernijih i tehnološki najnaprednijih objekata na širem prostoru, već i objekt koji će funkcionirati u suživotu s okolicom, baš kao i mnogobrojni drugi slični objekti u najrazvijenijim državama svijeta.

Spomenuli ste da je Vajdina proizvodnja utemeljena na domaćoj sirovini te učinjene iskorake na području kooperacijskog uzgoja svinja. Možete li usporediti sadašnje stanje po tom pitanju sa situacijom kakvu ste Vi zatekli dolaskom u Vajdu?

- Vrlo je indikativan podatak da je Vajda ove godine obilježila 50 godina kooperacije, što jednostavnim rječnikom znači da se sve vrijeme oslanjala na domaću, provjerenu sirovinsku osnovu i da su svi proizvodi bazirani na takvoj sirovini. Kvalitetom smo se borili za svoje mjesto na tržištu. Koristeći vrhunsku sirovinu, svojim kupcima i vjernim potrošačima nudili smo najkvalitetnije proizvode - svježe meso i prerađevine iz domaćeg, hrvatskog uzgoja. Nažalost, takav pristup nije bio honoriran ni od strane države, a često ni od trgovaca, no veliki broj potrošača ostao je vjeran Vajdi i domaćem proizvodu. Grupa Pivac je takvu poslovnu politiku prihvatila.

U ovom trenutku svjedočimo završnoj fazi investicijskog ciklusa vrijednog 50 milijuna kuna, projekta koji će omogućiti maksimalno korištenje domaće sirovine iz vlastitog kooperantskog uzgoja i domaćih tržišnih viškova. Bit će to jedan od najmodernijih i tehnološki najnaprednijih objekata koji će funkcionirati u suživotu s okolicom, baš kao i mnogobrojni slični objekti u najrazvijenijim državama svijeta.

Dapače, Vajdina kooperacija u tom je trenutku prepoznata kao temelj uspješne poslovne politike i budućeg razvoja te je iz tog razloga kooperantski uzgoj tovnih svinja dobio novu dimenziju i zamah. Već početkom 2016. godine intenzivno smo krenuli u veliki projekt revitalizacije svinjogojstva. Nizom mjera, od organizacijskih, poticajnih, administrativnih i financijskih, u posljednje smo tri godine podigli taj oblik suradnje na znatno višu razinu. Uloženo je puno u razvoj kooperativnih odnosa, a kooperacija se raširila izvan Međimurja i Varaždinske županije na gotovo cijelu Slavoniju, dijelove Zagrebačke županije i Banovinu. Naši kooperanti prepoznali su nas kao pouzdane partnere. Danas imamo oko 90 kooperanata, a njihov broj stalno raste. Glavni razlog ovako pozitivnog odaziva domaćih uzgajivača je naš model kooperacije kojim smo napokon pružili sigurnost kooperantima. Nudimo im fiksnu otkupnu cijenu po kilogramu prirasta i uz to najmanje tri turnusa godišnje, što njima uvelike optimizira proizvodnju. Tu je i ono najvažnije – uredno plaćanje i to unutar 10 dana. Već u 2017. godini broj odojaka stavljenih u tov narastao je na 100.000, što predstavlja povećanje za 145 posto, odnosno za gotovo 2,5 puta u odnosu na godinu prije. Do kraja ove godine plan je doći do brojke od 150.000 tovljenika te je već sad, od sljedeće godine objektivno govoriti o 200 - 250 tisuća tovljenika na godišnjoj razini.

Ako današnje stanje usporedimo s vremenom mog dolaska u Vajdu, gruba računica govori da je broj svinja koje Vajdina kooperacija proizvodi danas oko 10 puta veći. Naime, u razdoblju od 1993. pa sve do 2006. godine u Vajdinoj kooperaciji uzgajalo se od svega 11.600 do najviše 18.000 tovljenika godišnje. Vidljiv je, dakle, jasan uzlazni trend, pogotovo u posljednje tri godine. S obzirom na okolnosti u sektoru primarne proizvodnje, koji je već dugo u krizi, na to sam iznimno ponosan.

Što će taj iskorak u konačnici značiti za kupce i kvalitetu proizvoda?

Važno je naglasiti da širenje kooperacije i povećanje broja uzgojenih svinja na farmama naših kooperanata znače visokokvalitetnu domaću sirovinu i to ne samo za Vajdu, već za sve mesne industrije u sastavu Grupe. Naime, osim u Vajdi, domaća se sirovina iz naše primarne klaoničke obrade koristi za daljnju proizvodnju u povezanim društvima – Mesnoj industriji Braća Pivac i PPK karlovačkoj mesnoj industriji. Posebno želim istaknuti proizvodnju Dalmatinskog pršuta, zaštićenog EU oznakom zemljopisnog podrijetla. Pivac proizvodi više od 150 tisuća komada pršuta, a uskoro će biti izgrađena i puštena u pogon najveća i najmodernija pršutana s kapacitetom više od 300 tisuća pršuta. Osnovna sirovina za tu vrhunsku proizvodnju potječe iz vlastite kooperacije, a obrada i priprema se obavlja u Vajdi, što garantira besprijekoran, vrhunski proizvod. Premda je kapacitet proizvodnje međimurskog autohtonog proizvoda „Mesa 'z tiblice“ i slanina neusporedivo manji od proizvodnje pršuta, mi u Vajdi ponosni smo na taj proizvod, jer smo ga uz suradnju sa članovima Udruge za zaštitu međimurskih prehrambenih autohtonih proizvoda uspjeli sačuvati, afirmirati i staviti na tržište. Želja nam je taj proizvod stalno usavršavati, učiniti ga prepoznatljivim na cijelom hrvatskom tržištu i šire te znatno povećati njegovu proizvodnju, budući da se radi o proizvodu iznimnog okusa i vrhunske kakvoće.

Stalno se govori o lošoj situaciji u hrvatskom stočarstvu. Kako se ta situacija održava na poslovanje Vajde? Koji su najveći problemi i kakve su Vaše prognoze za buduće razdoblje?

- Kada govorimo o budućnosti tvrtke, treba imati na umu širu sliku i činjenicu da je Grupa Pivac akvizicijom Vajde zaokružila sveobuhvatni ciklus koji obuhvaća sve aspekte proizvodnog procesa – od samog uzgoja svinja na farmama kooperanata i junadi na vlastitim dvjema farmama, preko klaoničke obrade i prerade, pa sve do transporta i maloprodaje. Naravno, sve su to preduvjeti za daljnji rast i ozbiljniji iskorak na strana tržišta. Međutim, bez obzira na sve dosadašnje napore, upravo u tome i dalje leži najveći izazov. Naime, situacija u sektoru primarne proizvodnje ne predstavlja izazov samo za Vajdu i Grupu Pivac, nego i za cijelu mesoprerađivačku industriju. Sadašnja potražnja za domaćom sirovinom višestruko premašuje ono što Hrvatska danas proizvodi, a problem nedostatnog uzgoja žive stoke ne može riješiti samo jedna tvrtka, bez obzira na sav trud i sposobnost njezinog vodstva. Primarnim proizvođačima, kao i klaoničarima, nedostaje konkretna podrška. Država premalo čini po pitanju povezivanja farmera, klaoničke industrije i mesoprerađivačkih tvrtki. Bez podrške državnih institucija, znanstvenih i stručnih krugova te strukovnih udruženja ciljevi koji se odnose na rast domaće poljoprivrede, posebice stočarstva, teško su ostvarivi. Negativno stanje svinjogojstva u Hrvatskoj rezultat je mnogih čimbenika. Nesporno je da bez značajnijeg angažmana države na otklanjanju mnogobrojnih zapreka i stvaranju preduvjeta za dohodovno isplativo svinjogojstvo uz poticanje ruralnog razvoja i gospodarskih subjekata koji se tim poslom bave, ili žele baviti, nema izgleda da se oporavi, a kamoli da postane konkurentno u europskim relacijama. Za revitalizaciju svinjogojstva, odnosno za kvalitetni rast tog segmenta stočarstva i stvaranje konkurentskog proizvoda potrebne su strategija razvoja poljoprivredne proizvodnje i široka paleta mjera, koje su nužne i u samostalnim farmama i u kooperantskim uzgojima. Sve su to izazovi s kojima će se Vajda, kao i čitav sektor, nažalost, i ubuduće svakodnevno suočavati. Za pomake po tom pitanju bit će potrebno mnogo upornosti i strpljenja. Za dobrobit Vajde, ali i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, nadam se da će država u budućnosti pokazati više sluha za probleme ovog sektora. Uistinu se nadam da će podrška ubuduće biti na višoj razini, jer to nije bitno samo u kontekstu Vajde, s obzirom na to da naš projekt širenja kooperacije nije tek uski poslovni interes, nego i značajan doprinos razvoju sela, poljoprivrede i industrije, cjelokupnoj ekonomiji države. Novom vodstvu želim puno uspjeha u suočavanju s tom problematikom.

Nakon što ste 20 godina bili na vrlo odgovornoj funkciji, koliko će Vam umirovljenje promijeniti način života? Tko će Vas zamjeniti i kako vidite budućnost Vajde?

- U Mesnoj industriji Vajda zaposlen sam od 1993. godine. Do 1999. godine bio sam tehnički rukovoditelj, a od 1999. godine predsjednik Uprave, odnosno direktor društva. Vođenje jednog gospodarskog subjekta u vremenima tranzicije i prilagodbe tržišnim principima, borbe s ostacima samoupravljanja, nerazumijevanje „politike“ za gospodarsku problematiku i mnogo drugih kompleksnih i teških okolnosti traže od čovjeka punu posvećenost.

Nove okolnosti pak traže još i više. Ukupno je europsko tržište nemilosrdno i uz potpuni angažman traže se nove sposobnosti, znanja i kompetencije. Grupa Pivac i Vajda kao dio tog sustava nedvojbeno su subjekti koji se mogu nositi s tim izazovima i vjerujem da će vrlo skoro biti perjanice hrvatske prehrambene industrije i značajni čimbenici na širim prostorima.

Što se tiče mog odlaska u mirovinu, naravno da je to jedna od velikih životnih prekretnica. Međutim, zadovoljan sam i miran, jer sam priveo kraju jedno važno poglavlje u kojemu je Vajda postavljena na čvrste i stabilne temelje. Radujem se daljnjem napretku i razvoju Vajde i cjelokupnog sustava te izražavam veliku zahvalnost svim bivšim suradnicima i svim zaposlenicima, jer Vajda je preživjela, opstala i razvija se upravo zbog svih tih ljudi. Novom vodstvu želim mnogo uspjeha u daljnjem radu, a vjerujem da će nova postignuća brzo uslijediti. Suradnja s kolegama u Upravi, Alenom Kajmovićem, budućim predsjednikom Uprave i Vilimom Simonom, članom Uprave za proizvodnju, na visokoj je profesionalnoj i kolegijalnoj razini i ja nemam nikakvih rezervi i dvojbi da će oni zajedno sa svojim suradnicima još bolje voditi našu Vajdu. Znam da Vajda ostaje u sigurnim rukama i upravo ta činjenica olakšala mi je donošenje odluke o umirovljenju. Budućnost tvrtke nije upitna, naprotiv, postavljena je na zdrave temelje, proizvodi vrhunske proizvode, a svi sadašnji zaposlenici i vodeći ljudi zbog svoje su predanosti, odanosti i kompetentnosti jamac prosperitetne Vajde.