Koje su dobre, a koje loše masti?

Previše masti

Mnogo je ljudi već spoznalo činjenicu da se bijelo brašno, bijeli šećer i višak bjelančevina pretvaraju u organizmu u masti. Ukoliko tome još dodate visok postotak masti u mliječnim proizvodima, mesu, margarinima i uljima što se svakodnevno koriste, onda postaje jasno zašto masti čine 42% današnje klasične prehrane čovjeka.

Tradicionalna prehrana naših predaka sadržavala je samo oko 12% masti. Jasno je da masti predstavljaju jedan od glavnih problema današnje prehrane. Naravno, masti su neophodne našem organizmu, ali postoje različite vrste koje možemo koristiti. Zasićene masne kiseline svakako nisu najbolji izbor, i to stoga što pokrivaju crvena krvna zrnca i blokiraju kapilare.

Osim toga, zasićene masne kiseline sadrže i kolesterol, koji se ne može razgraditi u krvi nego se "prikrpi' bjelančevini te nastaje lipoprotein koji dovodi do otvrdnjenja krvnih žila i usporava protok krvi. Jasno, time je krvožilni sustav izravno ugrožen.

Biljna ulja

U općoj kampanji protiv masti životinjskog podrijetla mnogi ljudi počinju koristiti biljna ulja (na žalost, ona rafinirana) i time očekuju veliki preokret u prehrani i vlastitom zdravlju. No, time se u kvaliteti ne mijenja puno, a poglavito ako se to ulje koristi u većim količinama. Svakako da u prvom redu treba smanjiti masti u prehrani i koristiti biljna ulja najbolje moguće kvalitete (tamno sezamovo, maslinovo, kukuruzno i suncokretovo ulje).

Sjemenke, mahunarke, žitarice i orašasti plodovi sadrže kvalitetne nezasićene masnoće. Njih pak organizam daleko lakše iskorištava, a s druge strane ne djeluju pogubno na krv i krvne žile. Prema načelima prirodnog, uravnoteženog načina prehrane, udio masti ne bi trebao prelaziti više od 15-tak % u svakodnevnoj prehrani.

To je blizu količine u tradicionalnoj prehrani (kada se čovjek mnogo više fizički kretao) i prilagođeno potrebama suvremenog čovjeka.

Saznajte količinu bjelančevina u namirnicama