Sjenica je jedna od najkorisnijih ptica

Sjenice žive u jatima, u koja povremeno primaju i druge ptice, npr. šarenog djetlića, kao vođu jata. Po danu prelijeću od stabla do stabla, od šumarka do šumarka, a čim se smrači sklone se u duplju drveta. Gnijezda savijaju u udubini drveta, ponekad i zida.

Oblože ga sijenom, slamom, mahovinom, a potom vunom i perjem. Godišnje imaju po dva legla sa 6, 10, pa čak i 15 mladih. Za tako veliko potomstvo potreban je veliki napor i uporno traganje za hranom. Gnijezdo grade u blizini izvora hrane, da se ne bi udaljavali od mladih dalje od dvjestotinjak metara uokrug. Broj sjenica se mijenja, a to ovisi o klimatskim prilikama.

Hladna i kišovita proljeća nepovoljno djeluju na populaciju ovih ptica. Iako sjenica spada u vrstu najkorisnijih ptica, jako mnogo se uništava, upravo zbog svoje pitomosti. Poljoprivrednici znaju njezinu vrijednost, bezbroj kukaca, mušica i njihovih ličinki sjenica će uništiti, osobito dok hrani mlade. Čistit će polje, vrtove, voćnjake, a pravi je spas za šume, uništavajući npr. hrastov savijač i mnoge druge štetočine koje mogu i ogoljeti drveće. Zbog svega toga ona je uključena u biološku borbu, koju treba poticati i njegovati i stvarati sve uvjete da sjenica bude još korisnija.

Ona je zaštićena ptica, kojoj će ratari čak napraviti i gnijezdo, a svi ljubitelji prirode je cijene, jer priroda bi bez nje bila ugroženija i ružnija. U kavezu sjenica ne može živjeti, makar joj dali i najbolju hranu. Lako se lovi, ali ako se to i učini, treba je odmah pustiti.

Jedino ako je ozlijeđena treba je zadržati da bi joj se pomoglo, ponuditi joj konopljino, makovo ili suncokretovo sjeme, ukoliko ga prihvati. U kavezu s drugom pticom pjevicom svojim oštrim kljunom će je možda i ubiti. Treba dakle pustiti sjenicu da živi svoj ustaljeni način življenja.

Izgled ptice sjenice