Znanost i tehnika 16.08.2017. 08:49. Zadnja izmjena: 16.08.2017. 08:57.

Istraživanja su važna!

Miljenko Bujanić: Znanstveno traganje ja zalog sigurnije budućnosti

Doktor veterinarske medicine, 28-godišnji Miljenko Bujanić iz Strahoninca, od malih je nogu okružen životinjama, a nakon završene Gimnazije u Čakovcu o njima je poželio znati mnogo više i puno detaljnije pa je upisao Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Uspješan i nagrađivan bio je tijekom studiranja, a danas radi na Zavodu za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Dvije i pol godine već radi na uspostavno- istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom Molekularna epidemiologija odabranih parazitskih bolesti divljih životinja i to kroz njihov Program razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti. Objasnio nam je što se na projektu radi i do kojih su zaključaka došli. - Interdisciplinarni je to projekt u kojem sudjeluju Veterinarski fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Royal (Dick) Veterinary College London. Zaklada sufinancira rad projektnog tima, u koji sam i ja odabran, a čiji je cilj stvaranje istraživačkog kruga, dakle tima mladih znanstvenika koji će i kasnije međusobno surađivati i provoditi znanstvena istraživanja i dolaziti do novih spoznaja, objasnio je osnovni cilj projekta Zaklade. S projektom o parazitskim bolestima divljih životinja, nakon tri godine rada, ulaze u finalni dio.

Miljenko Bujanić unutar tog projekta radi kao doktorand što znači da u sklopu njega radi na svom doktorskom radu. Tema njegova istraživanja vezana je uz fascioloidozu jelena običnog, pod naslovom Raznolikost gena glavnoga sustava tkivne podudarnosti jelena običnoga (Cervus elaphus) u odnosu na invaziju metiljem Fascioloides magna. –Temu parazitskih bolesti kod divljači odabrali smo jer je ona još dosta neistražena u Hrvatskoj. Dosad se baziralo na tome da se istražuje uzročnik, bakterija ili parazit, no mi se baziramo na nositelja bolesti, odnosno onoga koji je napadnut, dakle na samu jedinku, tj. životinju. Prikupljali smo uzorke divlje svinje, srne obične, jelena običnog i čaglja, kod kojih paraziti mogu prijeći i na druge divlje i domaće životinje, doći i do kućnih ljubimaca, a s njih mogu prijeći i na ljude. Skupili smo preko stotinjak uzoraka od svake vrste i analizirali MHC gene koji su odgovorni za imunosni odgovor organizma.

Dosadašnji rezultati istraživanja drugih autora prikazuju da je raznolikost tog gena povezana s otpornošću na određene bolesti, dok određena istraživanja prikazuju ima li organizam gen za neku bolest ili nema i jesmo li otporni na neku bolest, pojasnio je. Prikupljali su uzorke divljih životinja iz gotovo svih dijelova Hrvatske, a objasnio nam je zašto je fascioloidoza, oko koje se bazira njegovo istraživanje, zanimljiva i bitna za Međimurje.

- To je metilj iz Sj. Amerike koji je u Hrvatskoj dokazan prije 16 godina, te su do danas vidljive različite posljedice invazije kod različitih životinja – dok se jelen prilagodio i preživljava i s preko 200-tinjak metilja u jetri, jedan je dovoljan da ubije srnu, a s druge strane, divlja svinja ubije metilja. Kako napada divlje životinje, tako može prijeći i na domaće. U svijetu su potvrđene invazije kod goveda, konja, svinje, ovce i koze, što ne bi bilo dobro za naš kraj i možemo se nadati da metilj do nas neće doći, navodi mladi znanstvenik koji želi ljude upozoriti na važnost istraživanja koje rade. - Postoje bolesti životinja koje su nađene u Europi, a ispada da ih kod nas nema. No nije tako, nismo sigurni da ih kod nas nema, već one nisu istraživane i potvrđene. Ako ne tražiš, nećeš ni naći, zaključio je. Ovih se dana M. Bujanić vratio iz Utrechta (Nizozemska) sa usavršavanja iz zoološke medicine smjer Wildlife Population Health gdje je nadogradio svoje znanje o divljim životinjama pohađajući predavanja stručnjaka i praktičnim radom. Namjerava se i dalje uključivati u druga znanstvena istraživanja i u projekte kojima može doprinijeti razvoju znanosti, a svojim zalaganjem želi na to potaknuti sve mlade jer kaže: Nema budućnosti bez znanosti!

Ovdje o tome piše i Miljenko Bujanić