Djelatnici Centra za kulturu: Najsretniji smo kad je dvorana puna!

Središnja kulturna ustanova Međimurja, Centar za kulturu Čakovec, izložbom i prigodnim programom na tribini Čakovec četvrtkom proslavio je 35. rođendan. Prva izložba u tada novom prostoru Centra, koji je svečano otvoren 27. studenoga 1981. godine, bila je dokumentarna izložba o njegovoj izgradnji. Samih početaka, ali i prvih godina rada, posjetitelji su se mogli prisjetiti na sličnoj izložbi koju su za ovu prigodu postavile Marina Oskoruš i Helga Lajtman.

Osim starih fotografija, publika je imala prilike vidjeti i prve plakate predstava koje su igrale na kazališnim daskama i druge zanimljivosti. Izložbu, koju se može pogledati do 5. prosinca, otvorio je gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač. Na tribini ČČ prikazan je film o 35 godina Centra, autora Roberta Lisjaka. Filmskim ostvarenjima predstavila se i Škola animiranog filma Čakovec, dok je Kazališna družina Pinklec nastupila s isječkom iz predstave Bremenski svirači. U glazbenom dijelu programa nastupili su Maasej Kovačević i Abel Kovačević, Stjepan Horvat te Marko Žerjav.

Na pozornicu su stali i voditelji djelatnosti CZK-a koji su kratkim izlaganjima posjetitelje podsjetili što i kako rade. Uz ravnatelja i voditelja glazbenih programa Ladislava Vargu, svoje su djelatnosti i važnije programe u okviru njih predstavili Marina Oskoruš, voditeljica filmske i izložbene djelatnosti, Romano Bogdan, voditelj tribine ČČ te osnivač i umjetnički ravnatelj KD-a Pinklec, i Jasminka Bijelić Ljubić, voditeljica dječjeg filmskog stvaralaštva. Svi odreda napomenuli su da sve što rade rade za publiku.

Godišnje Centar posjeti između 80.000 i 100.000 posjetitelja, što govori da bogat program prate i gosti iz ostalih djelova Hrvatske, pa i šire. U sadržajnom smislu, s obzirom na velik broj programa, moguća su nova dostignuća vezana za filmske projekcije jer taj dio programa najviše opada, prije svega zbog dostupnosti filmova na drugim medijima. Po pitanju tehničkih dostignuća, Centar je dobro potkovan. Govoreći o viziji budućnosti, ravnatelj je istaknuo kako mu je želja da Kazališna družina Pinklec odigra što više predstava i da se njihove potrebe prate sa više financijskih sredstava, jer su dokazali da su među najboljima u državi.

Ovo zdanje, čiju je izgradnju inicirala dr.sc. Mira Kermek - Sredanović, zamišljeno je kao rasadnik kulture za cijelu tadašnju Općinu, današnju Županiju, pa je tijekom godina trebalo mnogo raditi na promjeni programske koncepcije.

Kao laik, mislim da je propust što nema spojnog hodnika između prednjeg i stražnjeg dijela te jedne manje komorne dvorane za stotinjak posjetitelja, no, u budućnosti ćemo možda i to dobiti, komentirao je prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, prof. emerit., prvi direktor Centra za kulturu Čakovec.

ŠTO KAŽU DJELATNICI?

Božica Telebuh u Centru radi od početka - 1. siječnja 1982. godine, kao administratorica.

Tada je bila samo jedna telefonska linija preko koje se sve rješavalo, pa i rezervacije karata. Tempo je bio i ostao jako dobar, kaže Božica koju je u posao uvodila Nada Smrtić.

Bila je divna žena. Imala je puno povjerenja u mene, a ja sam bila zainteresirana za posao. Uvijek smo imali razumijevanje i gospođe Vere Habek i današnjeg ravnatelja.

U 35 godina rada, dva su joj filma ostala duboko urezana u sjećanje:

Kad je igrao film Obitelj Kremenko nismo radile ništa osim što smo se naizmjence, jer smo ostajale i bez glasa, javljale na telefon i zaprimale rezervacije. Dvije projekcije rasprodale smo odmah ujutro pa smo donijeli odluku da se film prikaže u još jednom terminu. To je bilo zlatno vrijeme filma. Prvo presvlačenje stolica i tapisona u dvorani financirali smo od prodaje karata za film Titanik. Danas nam cjelogodišnji promet filma nije dovoljan za takav posao, prisjetila se B. Telebuh.

Danas izložbene i filmske djelatnosti vodi Marina Oskoruš koja u Centru za kulturu Čakovec radi od 1986. godine.

Bili smo posebni, a mislim da smo to i danas. Naše kino još uvijek ima povjerenje gledatelja koji dolaze pogledati dobar filmski izbor. Centar želi prikazivati audiovizualnu umjetnost, a to Centru ne može uzeti niti jedan pametan telefon, kaže Marina Oskoruš.

Ljiljana Petković iz Vratišinca posjetitelje CZK-a s osmijehom na licu dočekuje od 1994. godine.

Mislim kako je najvažnije posjetitelje dočekati s osmijehom. Privatne probleme treba ostaviti doma, poručila je Ljiljana.

Neven Taradi zaposlen je od 1993. godine. Danas je voditelj tehničke službe te je jedan od šestero djelatnika koji često ostaju u pozadini svih događanja iako su itekako važni u pripremi programa.

To su poslovi pripreme i prikazivanja filmova, rad sa scenskom rasvjetom, razglasom, scenskom tehnikom kazališnih družina, izrada scenografija, rukovanje grijanjem i klimatizacijom, te održavanje opreme i objekta. Posao je veoma dinamičan i raznolik, često zahtjeva suradnju s ljudima izvan Centra, uz spremnost na putovanja. Mlada ekipa dobro se nosi s izazovima modernizacije.

Vesna Makovec, voditeljica propagandne službe Centra, u ovoj ustanovi radi gotovo 33 godine.

Posao se puno promijenio, u početku smo pozivnice radili od muflon papira i letraset slova. Jedan primjerak smo umnožavali fotokopiranjem. Plakate smo radili na manjim formatima, radili smo čak i sitotisak. U posao me uvodio Vinko Lisjak. Prve pozivnice i mjesečne programe izrađivala sam uz pomoć Ede Lukmana.

Marija Zidarić prije više od 30 godina dala mi je osnovne savjete oko likovnog izražaja plakata. I danas ih se držim, kaže V. Makovec.

Vesna Makovec i njezina kolegica Ljiljana Mučić moraju koordinirati rad ustanove, pa ne čudi što sve informacije znaju prve. Mjesečnik Cooltura koji uređuju izlazi od ožujka 1998. godine.