Je li u našim osnovnim školama Sveto pismo iznad Ustava Republike Hrvatske?

Članak 41. temeljnog pravnog akta Republike Hrvatske – Ustava, glasi: Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Hrvatska je prema toj definiciji sekularna država koja bi trebala biti distancirana od vjere i vjerskih pitanja te ne bi smjela, ni na koji način, preferirati ili diskriminirati bilo koju vjeru čije je slobodno ispovijedanje zajamčeno svakom pojedincu.

Upravo zbog toga često se lome koplja kad je područje obrazovanja, odnosno vjeronauk u školama posrijedi, a prašina se diže i zbog postavljanja vjerskih simbola u državnim / javnim institucijama, pri čemu se prvenstveno misli na odgojno - obrazovne ustanove. Pitanje koja se često može čuti kada se o tome polemizira glasi: Je li Katoličkoj crkvi mjesto u školama i krši li se takvim postupcima načelo sekularnosti?

Znate li da gotovo sve učionice osnovnih škola u Međimurju na zidu, iznad školske ploče, imaju istaknuta dva simbola – grb RH i raspelo? S obzirom da je vjeronauk sastavni dio kurikuluma osnovnih škola te predmet koji osnovnoškolci slušaju dva školska sata tjedno, takva je situacija u velikoj većini međimurskih škola. Drug Tito odavno je napustio učionice, no, izgleda da je jedno pretjerivanje zamijenjeno drugim.

Isključivost

Grb, kao simbol državnosti logičan je ukras, no, zašto tik uz njega visi i raspelo kada u Hrvatskoj ne postoji državna religija, upitali smo Martinu Kivač, ravnateljicu Osnovne škole Domašinec (na slici gore):

Vjeronauk slušaju apsolutno svi učenici naše škole i u svim učionicama imamo križeve. Tome je oduvijek tako i to je normalna pojava. Nikada se nitko nije žalio i ne razmatramo mogućnost da ih maknemo, pojasnila je.

Tolerancija

Drugačijeg su stava u Osnovnoj školi Selnica, na čelu s ravnateljicom Anicom Rašperger. To je jedna od rijetkih škola u kojoj se ne ističu vjerski simboli.

Iako se sluša vjeronauk, na zidovima naše škole nema križeva. Ne znam je li tako oduvijek ili su maknuti, no, za vrijeme mog mandata ih nije bilo, istaknula je ravnateljica.

Poštivanje

Uobičajena pojava u osnovnim školama ne može se primijeniti na srednje škole. Vjeronauk je u srednjim školama izborni predmet, a učenicima se nudi mogućnost da umjesto satova vjeronauka pohađaju etiku.

U skladu s tim te poštujući multikonfesionalnost, pet srednjih škola u Međimurju – Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, Ekonomska i trgovačka škola Čakovec, Gospodarska škola Čakovec, Tehnička škola Čakovec i Srednja škola Prelog, u svojim prostorijama nema istaknute vjerske simbole.

U našoj Školi nema raspela. Postignut je takav dogovor s vjeroučiteljima i u skladu s time djelujemo. Vjeroučitelji nisu ni tražili da ih postavimo, kazao je Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole Čakovec u kojoj 69 od 818 učenika pohađa etiku.

Jasna odijeljenost države i vjere vidljiva je i u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec u kojoj 77% učenika pohađa vjeronauk.

Mi smo državna ustanova i imamo istaknuto obilježje države – grbove, ali križeve nemamo. Niti učionica u kojoj se odvija nastava vjeronauka nema raspelo, odlučna je ravnateljica Tea Dragić - Runjak. Isto nam kaže i ravnatelj Gospodarske škole Čakovec Renato Vinko.

Kod nas križeva u učionicama nikada nije bilo i nema ih ni sada, potvrdio je. Da bi postavljanje raspela u školskim prostorijama bilo diskriminatorno mišljenja je Bosiljka Vinković - Kukolić, ravnateljica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec.

Mi poštujemo različitost vjeroispovijesti naših učenika i zato im pored rimokatoličkog vjeronauka koji je dio satnice nudimo mogućnost pohađanja vjeronauka izvan škole, u drugim vjerskim ustanovama. U skladu s tim nemamo ni raspela u našim prostorijama, istaknula je.

Didaktičko pomagalo

U Srednjoj školi Prelog i Graditeljskoj školi Čakovec se, za razliku od ranije spomenutih škola, nastava vjeronauka odvija paralelno s nastavom etike. Učenici nisu primorani čekati na hodnicima, dolaziti u školu ranije ili slušati u jednom tjednu nastavu za cijeli mjesec, već je raspored u potpunosti prilagođen te se u isto vrijeme odvijaju dva izborna predmeta.

80% učenika naše Škole sluša vjeronauk, ali križa nema ni u jednoj učionici, istaknuo je Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog. Graditeljska škola Čakovec specifična je i po tome što je jedina međimurska srednja škola, izuzev Srednje škole Čakovec, čiji je osnivač vjerska zajednica, koja u svojim prostorima ima vjerski simbol.

Samo u jednoj učionici, i to u kojoj se pretežno odvijao vjeronauk, imam raspelo. Ono je tamo oduvijek. Mi na njega ne gledamo kao na vjerski simbol. To je didaktičko sredstvo. Ako za vrijeme nekih stručnih predmeta koristimo makete, onda se u vrijeme vjeronauka koristi križ, objasnila je ravnateljica Graditeljske škole Čakovec Srebrenka Pongrac, dodavši da će ga, ukoliko to bude potrebno, maknuti.

Čije su oči zatvorene?

Osnivač osnovnih i srednjih škola u Međimurju - Međimurska županija, po pitanju vjerskih simbola u školama zauzima jasan stav: Raspela smiju biti u učionicama!

(...) sukladno članku 41. Ustava Republike Hrvatske definirana je odvojenost crkve od države kao i jednakost svih vjerskih zajednica pred zakonom, odnosno Hrvatska je definirana kao sekularna država. No, ta i takva sekularnost nikako ne znači i zabranu postavljanja vjerskih simbola u javnim ustanovama, posebice u sredinama poput Međimurja gdje se katolicima izjašnjava preko 94% građana, stoji u odgovoru Županije, uz objašnjenje da kultura ljudskih prava ne smije biti u suprotnosti s vjerskim temeljima europske civilizacije, a sredini treba dati slobodu u odlučivanju.

Takav odgovor Županije, koja bi morala biti ogledni primjer postupanja, povlači pitanje: Otkada je poštivanje Ustava postalo opcionalno, a nepridržavanje njegovih odredbi opravdava se slobodom odlučivanja?

Ako si etičar, ne mo'š biti kum!

Naša sugovornica S. Pongrac ovom je prilikom istaknula da oko 70% učenika Graditeljske škole pohađa vjeronauk. Broj učenika koji biraju etiku u početku je dosta velik, no, s vremenom opada:

Oni koji idu na etiku kasnije odustanu jer im svećenici ne dozvoljavaju da budu kumovi ako u srednjoj školi ne slušaju vjeronauk pa se prebacuju na vjeronauk, istaknula je ravnateljica pokušavajući objasniti homogenost srednjoškolaca kada je o odabiru izbornog predmeta riječ.

Koliko je Katolička crkva u Hrvatskoj jaka, što je ponajviše rezultat ugovora sa Svetom stolicom, pokazuje i primjer zapošljavanja vjeroučitelja, na što je podsjetila S. Pongrac.

Vjeroučitelji ne prolaze normalnu proceduru natječaja i selekcije. Oni su pod ingerencijom Kaptola te ih Varaždinska biskupija direktno raspoređuje po školama. Mi nikako ne možemo utjecati na to koja će nam osoba predavati vjeronauk. Samo dobijemo dopis Biskupije kojeg se moramo pridržavati, objasnila je iskazavši nezadovoljstvo pravilima koja povlađuju određenoj skupini. Osvrnula se i na štrajk studenata Filozofskog fakulteta koji su se pobunili protiv spajanja s Katoličko - bogoslovnim fakultetom:

Naravno da se bune jer bi ih to dovelo u neravnopravan položaj na tržištu. U manjim školama vjeroučitelji zbog malog broja razreda nemaju punu satnicu. Ako vjeroučitelj pored teologije ili religijske pedagogije i katehetike završi još primjerice njemački jezik, a u školi u kojoj je zaposlen kao vjeroučitelj stvara se potreba za učiteljem njemačkog jezika, škola mu je dužna popuniti satnicu. Dakle, on se automatski zapošljava na radno mjesto učitelja njemačkog jezika bez raspisivanja natječaja, objasnila je naša sugovornica, ukazavši pritom na moguću nepravdu prilikom zapošljavanja u kojoj bi vjeroučitelji bili u privilegiranom odnosu naspram studenata Filozofskog fakulteta.