Jezično blago međimurskih literata

Katarina Jerosimić (73) iz Lopatinca umirovljena je nastavnica hrvatskog jezika. Cijeli radni vijek provela je u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića u Pleškovcu. U mirovinu je otišla prije deset godina s napunjene 43 godine radnog staža. Nedavno je ponovo zakoračila u prostorije „svoje” škole, mjesta koje i danas naziva svojim drugim domom, te ondje okupila svoje bivše učenike, kolege i ostale uzvanike. Povod je bila književna večer, no ne uobičajena kakva se često viđa u drugim školama...

- Predavala sam hrvatski jezik, a uz to godinama vodila i literarnu grupu. Posebnu pažnju posvećivala sam njegovanju našeg kajkavskog dijalekta. Moji učenici redovito su osvajali nagrade i priznanja na brojnim kajkavskim festivalima. Sve te radove sam skupljala više od četiri desetljeća. Spremila sam ih na tavan, nisam ih željela baciti..., priča nam naša sugovornica. U razgovoru s članovima Kulturno-umjetničkog društva Sveti Juraj na Bregu došla je na ideju da zaviri u svoju škrinjicu jezičnog blaga, na svjetlo dana „izvuče” radove generacija međimurskih literata te ih ukoriči u jedinstveni primjerak.

Rezultat toga je knjiga Iskradice koja sadržava 29 učeničkih radova, dok je dugi dio knjige – pod nazivom Slovo od ljubavi – ljubavna poezija pjesnikinje Marije Jambrović. - Iskradice označavaju iskrice, male pjesničke bljeskove učenika. Puno toga se nakupilo, a ovdje smo izdvojili one najuspješnije. Na predstavljanje knjige pozvala sam njihove autore. Nisu mogli vjerovati da sam to sačuvala. Neki od njih su prije 30 godina završili školovanje, danas su poznati liječnici, profesori, studenti... Zanima me sjećaju li se uopće što su napisali?, dodala je umirovljena nastavnica hrvatskog jezika.

Kajkavski strani jezik?

Predstavljanje knjige ujedno je bila prilika za testiranje znanja kajkavskog jezika. Pred današnje učenike postavljen je zadatak pročitati radove svojih prethodnika, pisane na „tvrdom” kajkavskom jeziku.

- Primjetila sam da djeca više ne znaju kajkavski. Moram im prevoditi i objašnjavati naglaske. To me jako iznenadilo jer im je to materinji jezik. Djeca su se nekad najlakše izražavala na kajkavskom, a danas im je kajkavski postao strani jezik, teška srca konstatirala je Katarina Jerosimić.