Kultura i prosvjeta 16.05.2014. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 12:44.

Stari izvori podataka korisni su i intrigantni

Fondovi vrijednih izvora informacija prikladnih za istraživanja i proučavanje životnih prilika Međimurja čuvaju se u Državnom arhivu za Međimurje (DAM), u Štrigovi.
O radu ove ustanove razgovarali smo s ravnateljem Juricom Cesarom koji se za početak vratio na prvu polovicu prošle godine, kada su građani intenzivno pohodili Arhiv.
- Građani koji su prijavljivali legalizaciju objekata u Arhivu su pronalazili građu, točnije - projekte i građevinske dozvole. Do 1. srpnja kod nas su bile preko tri tisuće ljudi i dobrim dijelom samostalno su pronašli traženo arhivsko gradivo. Sve ono što se nije moglo naći morali su istražiti naši arhivisti, kaže Cesar. Kad je u pitanju arhivska djelatnost, tada se u prvom planu nameće podatak da Državni arhiv za Međimurje prikuplja gradivo od 133 registrirana stvaratelja arhivske građe.
- Stvaratelji arhivske građe su jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave, javne službe, sudska tijela, škole, tvornice i bolnice. Njihovu građu prema tome i kategoriziramo, a sadašnji broj stvaratelja uskoro će se povećati na preko 200. To je posao kojim se bavi naša arhivistica Vesna Štenglin, po struci pravnica. Povjesničarka dr. sc. Jasna Požgan također je u našim redovima i njezin rad obuhvaća područje sređivanja arhivske građe.
Tisuće metara građe (i na
internetu?)
Trenutno se u DAM-u čuva preko 2.550 dužnih metara građe. Svaka količina arhivskog gradiva ima svoje zahtjeve u smislu ljudskih resursa, pa tako količina kojom raspolažemo iziskuje angažman 12 do 13 arhivista. Nas je ovdje šest, od toga 3 arhivista, jedna viša arhivska tehničarka i dvoje arhivskih tehničara. Svo gradivo u DAM-u originalno je, a među pohranjenom dokumentacijom ima i one s oznakom tajne ili privatne. Bili smo u prilici vidjeti još uvijek zapečaćene oporuke s konca XIX. stoljeća, metre i metre pohranjene dokumentacije znanstvenika, pjesnika, pisca, esejista i kritičara Zvonimira Bartolića (pok.).
- Obitelj dr. sc. Bartolića Državnom arhivu ustupila je svu njegovu znanstvenu građu, veliku količinu rukom pisanih materijala, privatnih prepiski i vrijednih dokumenata. Još uvijek se nismo posvetili arhivskoj obradi te građe zbog obilja drugih poslova, što dodatno govori o našim ograničenjima. Bili smo također u prilici vidjeti kazalo i knjigu građana Čakovca s konca XIX. stoljeća, s prezimenima koja nam i danas zvuče poznato, ali i onima koja su se s vremenom izgubila.
- Može li DAM omogućiti elektronski pregled određene građe putem interneta?
- Digitalizacija je jedna od naših velikih preokupacija i upravo je to sadržaj jednog od šest projekata s kojima konkuriramo za sredstva Ministarstva kulture. Želimo prikupiti i digitalizirati gradivo iz privatnih zbirki, kao i ono iz arhiva - od slika i zapisa do značajnih dokumenata, te ga putem interneta dati na uvid građanima. Sustav je zamišljen tako da se definiraju sigurnosne postavke uz pomoć kojih bi građani i sami mogli staviti građu na naš internetski servis ili koristiti pomoć naših arhivista. To bi bio izvrstan izvor za znanstveno-istraživački rad, osobito za istraživanje raznih tema iz regionalne povijesti. Da ne kažem kako je to dobar način i za izradu diplomskih i znanstvenih, seminarskih radova, izvor za publicističke svrhe, kulturno-povijesnu djelatnost. Mogućnosti su neizmjerne.
Lijepe najave
DAM će 16. svibnja po drugi put biti domaćin izložbe na temu vina i turizma koju u okviru Urbanova priređuje s Državnim arhivom Osječko-baranjske županije, koja je partner manifestacije. Naš arhiv prethodno će, 3. svibnja u osječkoj tvrđi postaviti izložbu Vedute i arhitektura Međimurja.
9. lipnja Arhiv u Štrigovi bit će domaćin obilježavanja Međunarodnog dana arhiva, a ove je godine tema Sto godina od Prvog svjetskog rata. Do konca godine bit će još programa koje ravnatelj Cesar zasad zadržava za sebe i kaže:
- Nek bude iznenađenje. A bit će.
Aleksandra Ličanin

Izvor: 3081