Za pripremu nastave više nisu dovoljni papir i olovka

Na Učiteljskom fakultetu, Odsjeku u Čakovcu, u posljednje se vrijeme razmahala nakladnička djelatnost te njeni djelatnici svake godine objave nekoliko knjiga i mnoštvo kraćih radova. U srpnju su izašle čak dvije knjige, a jedna od njih posvećena je digitalnim kompetencijama nastavnika stranih jezika, odnosno načinu na koji nastavnici pristupaju novim tehnologijama koje se sve brže razvijaju i kako ih koriste (ili bi ih trebali koristiti) u nastavnom procesu.

Autori knjige, čiji je puni naslov „Kompetencije nastavnika stranih jezika: informacijsko-komunikacijske tehnologije i novi trendovi u poučavanju“, su Krunoslav Mikulan, Vladimir Legac i Predrag Oreški, docenti na Odsjeku u Čakovcu.

Dok se u nastavi većine predmeta rabila samo kreda, nastavnici stranih jezika svakodnevno su koristili neke oblike tehnologije. U 1960-im i 1970-im godinama to su bili magnetofoni s vrpcama na kojima su bile snimljene lekcije iz udžbenika, te dijaprojektori i dijafilmovi koji su prikazivali razne scene iz udžbenika, a kasnije se uvode kasetofoni, vedeorekorderi, CD ploče..

U međuvremenu počela se razvijati informatika, ali računala su se u nastavu stranih jezika počela uvoditi sa znatnim zakašnjenjem. Iako su se škole 1990-ih počele u većoj mjeri opremati računalnom tehnologijom, informatički kabineti obično su bili predviđeni samo za nastavu infor­matike i ostali nastavnici u njih nisu imali pristupa. U to je vrijeme raču­nalna tehnologija bila izuzetno skupa te je svakako postojala bojazan da će se računala pokvariti, a ni sami nastavnici stranih jezika nisu bili upo­znati s mogućnostima novih tehnologija. Tek s ulaskom u novo tisućljeće i sve većom dostupnošću novih tehnologija situacija se polako počinje mijenjati, no zakašnjenje je već bilo znatno. Inercija i oklijevanje učinili su svoje, a nastavnici stranih jezika uglavnom su bili prepušteni vlastitoj inicijativi i inovativnosti, što je razvidno još i danas.

Suvremeni pristup

Od najranijih priručnika i udžbenika posvećenih računalnoj i multimedijskoj nastavi ističu se pozitivni utjecaji rada s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom na razvoj ideja i zamisli, samopouzdanja i razvoj kompetencija nastavnika koji su multimediju i računala uveli u svoj svakodnevni nastavni proces. Dakako, pri tome se nužno mora promijeniti način rada i vizualizacija ideja, jer se priprema za nastavu više ne može provoditi pomoću papira i olovke. U suvremenom svijetu razvoj novih pristupa obrazovanju i učenju te razvoj strukturiranja obrazovnih metoda postali su temeljem obrazovnoga sustava. Neki autori posebice ističu razvoj vještina suradnje između nastavnika i učenika, a upravo se uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije smatra najprikladnijim načinom da se obrazovni proces što više unaprijedi i da se poboljšaju učinci učenja jer se time podiže motivacija, a ona je najsnažniji pokretač stjecanja znanja.

Istraživači se uglavnom slažu da uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije u nastavi stranih jezika pomaže u stvaranju interaktivnoga i autentičnoga okruženja za učenje, ali također uvijek ističu potrebu dodatnoga obrazovanja nastavnika stranih jezika, kao i potrebu da prihvate nove metode nastave. Za nastavnike se predviđa značajna promjena njihove uloge jer nelinearna organizacija novih medija od nastavnika zahtijeva da poduče učenike kako interpretirati i konstruirati značenje u mediju koji ne samo da je posve nov, već predstavlja, barem potencijalno, istinski pomak u načinima razmišljanja o prezentaciji znanja te stoga zahtijeva i novi skup interpretativnih i autorskih vještina koje učenici i nastavnici moraju istodobno savladati.

Nastavnici koji su se do sada oslanjali na tradicionalne nastavne materijale, u čemu su imali podršku nakladnika, urednika, tvoraca kurikula i savjetnika, mogu ih i dalje koristiti, ali će izgubiti kontrolu nad informacijama koje su u svakom trenutku dostupne njihovim učenicima preko interneta; nastavnička uloga će se promijeniti tako što će oni pomagati učenicima da pronađu relevantne i točne podatke te da ih iskoriste na konstruktivan način.

Neki u pogledu položaja nastavnika predviđaju značajan pad njihova autoriteta, kako zbog sveopće dostupnosti informacija, tako i zbog promjene u metodama pristupa stjecanja znanja u kojem se nastavnik više ne nalazi u središtu, već se razredno okružje pretvara u prostor u kojem nitko nije nadmoćan prema ostalima, osim ako se tehnologija ne počne koristiti na takav način da se pristup informacijama ograniči samo na jednog korisnika, odnosno nastavnika. Predviđalo se i da će tradicionalna predavanja zamijeniti interaktivno učenje potpomognuto računalima. Uloga nastavnika trebala je biti promijenjena, umanjena, ili nepotrebna. Entuzijasti su s očitim zadovoljstvom upozoravali nastavnike i upravu da se pripaze jer bi i samo sveučilište moglo nestati, budući da će digitalna tehnologija svakome članu društva omogućiti pristup novim oblicima učenja, bez potrebe da pohađaju tradicionalne oblike fakultetske nastave. Ova se predviđanja, međutim, nisu ostvarila.

Nije se ostvarilo ni predviđanje o nestanku papirnatoga udžbenika i njegovoj digitalizaciji i pretvaranju u internetski oblik. Suvremeni papirnati udžbenici stranih jezika ne strukturiraju se, doduše, više prema strogoj gramatičkoj progresiji, već donose mnoštvo sadržaja s tekstovima i vježbama koje proističu iz višekulturnoga miljea koje nastavnik može prilagođavati interesima i sposobnostima svojih učenika. No ipak je i dan danas teško pronaći zaokruženu cjelinu koja bi se sastojala od udžbenika, multimedijskoga dodatka u obliku CD-a ili DVD-a, te mrežnih stranica koje bi bile proširenje udžbenika i njegovih dodataka, a ujedno i neka vrsta stjecišta nastavnika i učenika. Umjesto toga javljaju se posebne aplikacije i softver za učenje stranih jezika koji su usmjereni na usvajanje vokabulara i gramatičkih konstrukcija. Cjelovito rješenje koje bi predstavljalo kombinaciju navedenih opcija ne postoji te je organizacija nastave uz pomoć navedenih pomagala prepuštena osobnoj spretnosti i volji nastavnika. Srećom, mnogi mlađi nastavnici prihvatili su nove tehnologije i nastoje je na neki način uključiti u nastavni proces.

Rezime

U uvodnome dijelu knjige opisuju se o opće kompetencije nastavnika stranih jezika, zatim se donose rezultati istraživanja o uporabi informacijsko-komunikacijskih tehnologija među nastavnicima i studen­tima stranih jezika u Hrvatskoj, a u trećem dijelu knjiga donosi pregled potrebnih digitalnih kompetencija nastavnika stranih jezika s obzirom na sve brži razvoj novih tehnologija, upućuje nastavnike na internetske izvore koji se mogu koristiti za nastavu stranih jezika te donosi primjere niza edukativnih programa koji su namijenjeni poučavanju i učenju stranih jezika. Opisuju se internetski izvori i softver namijenjeni nastavnicima i učenicima stranih jezika, rječnici i gramatike, jezični forumi, gotovi testovi i vježbe na internetu, testovi i vježbe s igračkim sučeljem, edukativni programi koji kombiniraju grafiku i sposobnost brzoga reagiranja, softver za izradu testova i vježbi, virtualni svjetovi, osobe i zajednice, te mobilne tehnologije u obrazovanju.

Knjiga je prvenstveno namijenjena nastavnicima stranih jezika koji žele uključiti nove tehnologije u svoju nastavu, ali i svima onima koji su svjesni nužnosti promjena u nastavnom procesu koje donose računala i multimedija te ih zanima odakle uopće započeti.