Za programere nema granica...

Novi Zakon o radu uzbudio je duhove na tržištu radne snage u Hrvatskoj. I zaposleni i nezaposleni osjećaju se loše zbog elemenata koji su Zakon dodatno pomaknuli prema liberalnom kapitalizmu. Sati radnog tjedna su povećani, jednostavnije se zaposliti, ali i dobiti otkaz koji se zaposlenima odsad može dati i tijekom bolovanja.

Osobito nepovoljan položaj sada imaju žene zbog odlaska na porodiljni dopust, priznali to vladajući sebi ili ne.

Javna se rasprava osobito okomila na agencije za posredovanje u zapošljavanju i teoriju da osobe koje im se jave u potrazi za poslom postaju “njihovo roblje”. Predstavnici takvih agencija tvrde suprotno i ističu da efikasno rade svoj posao. Poseban naglasak stavljaju na činjenicu da poslodavci u velikom broju djelatnosti ne traže fakultetsku diplomu, već konkretna znanja i vještinu. Velikim dijelom to ide na ruku nezaposlenima koji su u zrelijoj dobi, no, ne samo njima - ide i mlađima bez formalne visoke naobrazbe, ali sa završenim srednjim školama, dodatnim edukacijama i tečajevima.

Najveća je potražnja na informatičkom tržištu. Traže se programeri, jer danas je gotovo djelić života “programski riješen”, kompjutoriziran, praćen elektronikom. Prepoznali smo u tome priliku za razgovor s Dejanom Drabićem iz Strahoninca koji vodi Udrugu Mladi informatičari Strahoninca u kojoj se unatrag deset godina provode tečajevi programiranja. Djeca i mladi koji su članovi MIS-a postižu izvanserijske rezultate na natjecanjima, a njihov daljnji razvoj kao programera dat će im mogućnosti kakve sada ne mogu ni naslutiti.

- Ne čudi me što su programeri u sferi informatike vrlo traženi već godinama, a siguran sam da će tako i ostati. Razlog je dijelom u tome što je to najzahtjevnije područje edukacije. Mi djecu učimo programiranju u Smallbasicu, što je početak. Svi koji pokažu interes, prelaze na C++ koji slovi kao temeljni jezik za računalne algoritme. Uče se i moderni jezici, uvelike vezani uz web-tehnologije kao što su HTML5, CSS3, javaScript, jQuery & jMobile, PHP te baze podataka MySQL, kaže za list Međimurje Dejan Drabić.

“Karta” za dobar posao

Koji su jezici među najtraženijima na tržištu, na globalnoj razini?

- C++ se koristi kod zahtjevnih matematičkih algoritama. On je u tome najbrži i iznimno rasprostranjen. Ostali jezici, ako ih tako možemo nazvati, trenutni su “high tech” trend u svijetu. Učili smo srednjoškolce čak i C# jezik u razvojnom okruženju Visual Studio. Sve te jezike i alate koristimo u poslovanju.

Koje konkretne dobrobiti mogu imati djeca i mladi koji polaze edukacije programiranja u Udruzi?

- U “naprednom svijetu” odavno, a sve izrazitije i kod nas, važne su vještine i kompetencije. Biti u tehnološkom trendu i imati sposobnosti u razvoju aplikacija ukorak s vremenom, “karta” je koja osigurava siguran i iznimno dobro plaćen posao. 

Razumljivo je da je u razvijenim ekonomijama to iznimno tražen i vrhunski plaćen rad. Dobro je plaćen i kod nas, ali ni izbliza kao u svijetu. Ne trebam vam reći da za programere nema granica. Oni znaju jezik koji trebaju znati.

Kad se znanje ne nadograđuje...

- Djeca kod nas nauče razmišljati, uče o svim tehnikama programiranja, trikovima, standardima u kodiranju, stječu iskustva iz poslovnog svijeta. 

Sve to je jako dug proces, a informatika se mijenja otprilike svakih šest godina. Onog trenutka kad prestanete učiti, naprosto nazadujete. Ovdje se znanja unapređuju silovitom brzinom. Pogledajte mobilne aplikacije. One su već u oblacima. Silovitom napretku nema kraja. Baš zato je ovaj posao vrlo zahtjevan.

Dobro poznavanje matematike osnova je da se uopće započne s učenjem programiranja.

- Mi počinjemo s djecom  u 3. razredu osnovne škole, a ima i naprednijih koji počnu u 2. Da, moraju biti iznimno dobri u matematici. Djeca idu na natjecanja, šaljemo ih u kampove na Krk i u Krapinu. S obzirom da djelujemo tek 10 godina, trenutno imamo uspješne studente koji se svojim znanjima osobito ističu na fakultetima. Stariji polaznici već samostalno izrađuju svoje prve zahtjevnije projekte. 

Tijekom 5 do 10 godina sigurno će biti zaposlenici vodećih ICT tvrtki jer takvog kadra naprosto nema dovoljno. Mnogi po završetku fakulteta nemaju kompetencije i vještine u programiranju, o čemu bih mogao pričati cijeli dan. Nedavno sam sudjelovao na okruglom stolu FOI-ja u Varaždinu, govorilo se baš o tome. Fakulteti su svjesni svojih nedostataka i traže način da se usklade s realnim životom i zahtjevima tržišta.

Aleksandra Ličanin