Pozornica 28.08.2012. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:19.

25 godina Kazališne družine Pinklec

Od osnutka, 2. ožujka 1987. godine, pa do danas, u 25 godina postojanja, čakovečka Kazališna družina Pinklec naredala je 65 predstava, od kojih je trećina lutkarskih. Posljednjih šest godina kazalište je profesionalizirano i registrirano kao Javna kazališna družina koja djeluje pri čakovečkom Centru za kulturu. Usmjerni su na predstave za djecu i mlade, a za odrasle ih rade samo izuzetno. U kazalištu su stalno zaposleni jedino umjetnički ravnatelj Romano Bogdan te voditelj amaterskog dramskog studija Dada Davor Dokleja koji ujedno radi i na prodaji predstava. Rekli su nam ponešto o ostvarenom nakon profesionalizacije Družine, radu na lutkarskim predstavama te što spremaju za jesen.
Pinkleci su među nekoliko najboljih kazališta za djecu i mlade u zemlji. Čime potkrepljujete takvu tvrdnju, pitamo umjetničkog ravnatelja.
- Odnos prema kazalištu za djecu i mlade kod nas je deset puta kvalitetniji od onog za odrasle. Struka to dobro zna. A Pinkleci su u tim razmjerima među prvih pet, od više od 35, kazališta za djecu i mlade u zemlji. O našim rezultatima dovoljno govore i nagrade koje smo osvojili otkako smo se profesionalizirali. Prije dvije godine, osvojili smo Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade. To je naša najveća kazališna nagrada. Dobili smo ju za predstavu Dječak Ivek i pas Cvilek. Prošle smo godine na međunarodnom festivalu u Beogradu Pozorište zvezdarište za predstavu Matilda dobili nagradu za režiju i najbolju predstavu prema izboru dječjeg žirija. Na našem strukovnom festivalu profesionalnih kazališta za djecu i mlade (ASSITEJ) dosad smo dobili devet nagrada, i to za najbolju predstavu, glumce, režiju, glazbu. Osvojili smo, takoreći, sve što se moglo. Ili, recimo, ove smo godine nastupili na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku. Bilo je prijavljeno 26 predstava, a za izvođenje su bile odabrane samo četiri, među njima i naša predstava Ptičice.
SKANDINAVSKI
SUSTAV - SVI RADE SVE
Oko trećine vaših predstava su lutkarske. Koliko je rad s lutkama zahtjevniji u odnosu na predstave u kojima glume glumci?
- U lutkarstvu animator preko lutke prenosi riječi i djela. To je sasvim druga tehnika glume, potrebna je drugačija koncentracija glumca. Isto u te dvije vrste predstava jedino je igra, a sve ostalo je različito. U lutkarastvu je potrebno puno više tehničkog rada, pogotovo ukoliko su lutke zahtjevnije. Lutku treba dobro svladati, za što je kod onih zahtjevnijih potrebno i 7 do 8 mjeseci. Malo je lutkarskih predstava u kojima glumci pošteno animiraju lutke. Mi baš puno radimo na animaciji i lutke su u našim predstavama među najbolje animiranima. Raditi lutke i s lutkama je pimplav posao. Meni je u svemu tome najzamiljivija tehnologija, kako će se izraditi kostur, veli Dokleja, a Bogdan dodaje:
- Imamo vremena istraživati i puno vježbati. Samo tehniku hodanja lutke znamo vježbati i 3 mjeseca. Ponekad lutku moraju animirati i dva, pa i više glumaca. Pinkleci su prošli dosta stručnih lutkarskih radionica na kojima su učili od svjetski priznatih lutkara. Među njima je i Albrecht Roser iz Njemačke koji je jedan od najpoznatijih marionetara, poznati teoretičar i jedan od četiri najjača lutkara na svijetu.
Tko vam izrađuje lutke?
- Uglavnom sami, ali ponekad i tu koristimo vanjske suradnike.
Međutim, i onda je onaj koji izrađuje lutku samo tehnolog. Tehnologiju lutke kreira glumac i daje upute onima koji je rade kako da to naprave, gdje mora biti njeno težište i slično. Rusa Trajkova radila nam je lutke za predstavu A tko si ti?, a Kristina Horvat Blažinović za Ptičicu. Jelena Dokleja izrađivala ih je za predstavu Periklo. No, najčešće ih radimo sami. Držimo se skandinavskog sustava u kojem svi rade sve. Ne može kod nas glumac samo doći i glumiti. Glumci izrađuju lutke, rade scenografiju, pripremaju scenu... Bio sam ovih dana u Japanu. To što oni rade - nečuveno je. Svi glumci ujedno i plešu, pjevaju, sviraju, znaju raditi sve. Oni u kazalištu ne forsiraju umjetnost, nego se igraju kazališta - rekao je Bogdan koji nam odgovara i na pitanje oko financiranja.
SVI NA AUDICIJE
Kako osiguravate sredstva za rad?
- Nakon profesionalizacije, iz Ministarstva kulture dobivamo godišnje 60.000 kuna, a od Grada Čakovca 50 do 70 tisuća kuna. Po predstavi moramo osigurati najmanje od 120 do 150.000 kuna, a za one zahtjevnije i 200.000 kuna. Nešto malo sredstava dobijemo i od Županije, a i zaradimo od prodaje predstava. No, nadamo se da ćemo sada dobivati više iz Ministarstva jer smo ušli u prvu kategoriju kvalitete.
Tko je sad u stalnoj postavi Pinkleca?
- Ansambl, uz mene i Dokleju, čine Karolina Horvat, Igor Baksa, Bruno Kontrec, Mario Jakšić i Jelena Dokleja te tehničari Mario Zelenbaba i Neven Taradi. No, za svaku predstavu glumce biramo na audicijama, tako da i oni moraju na njih. Pri njihovom izboru prednost dajemo završenim studentima lutkarstva s osječke Akademije.
Svi oni rade kao vanjski suradnici. Ponekad koristimo takvu suradnju i kad se radi o tekstu i režiji - veli umjetnički ravnatelj Pinkleca te nam pobraja predstave na kojima će raditi do kraja ove i početkom iduće godine.
- Premijeru predstave Snjeguljica mora umrijeti u koprodukciji varaždinskim HNK-om pripremao za 29. rujna. Režira je Miran Kurspahić. U studenome počinjemo raditi na predstavi Šegrt Hlapić u mojoj režiji koja će biti premijerno izvedena u veljači 2013. godine. Nakon toga, u svibnju će nam jednu predstavu režirati mlada redateljica Helena Petković. Još jednu iduće godine režira nam i Tamara Kučinović koja je režiju diplomirala u St. Petersburgu.
R. Topličanec

Izvor: 2992