Međimurska popevka - kulturno dobro Hrvatske

U maloj dvorani Mesapa u Nedelišću proteklih je dana održana konferencija za novinare na kojoj su o značenju i popularizaciji međimurske popevke u zemlji i svijetu govorili predsjednik Zajednice HKUU-a naše županije Dejan Buvač, predsjednica KUU-a Seljačka sloga Jasna Hajdinjak i predsjednica Udruge Matapur Lidija Bajuk. Upravo je ovaj trojac uložio najviše napora da izradi sustavan pregled značenja međimurske kulturne baštine putem pjesme i od Ministarstva kulture zatraži njezino uvrštenje na listu nematerijalnog kulturnog dobra RH.
Rješenje Ministarstva konstatira da je “međimurska popevka neizostavan dio današnje tradicijske kulture Međimurske županije te omiljen i prepoznatljiv glazbeno-tradicijski znak hrvatskog identiteta” koji pozornost privlači i izvan državnih granica. Upravo je Smotra međimurske popevke u Nedelišću najviše pridonijela njegovanju i očuvanju tradicijskih međimurskih napjeva proteklih desetljeća. Manifestacija se održava od lipnja 1971. godine i do danas ih je održano 29.
Govornici su se na konferenciji za novinare u kratkim crtama osvrnuli na podatak o dosadašnjim smotrama koje okupljaju veliki broj izvođača autentičnih i obrađenih međimurskih pjesama.
- Uloga medija u popularizaciji Smotre međimurske popevke i same baštine nemjerljiva je. U tom smislu, najveći je doprinos dao Franjo Preložnjak koji kontinuirano piše o ovoj temi, a i inicijator je održavanja Dječje smotre međimurske popevke, zajedno s Ljudevitom Bošćakom, istaknuo je D. Buvač.
- Seljačka sloga uvijek je dobar domaćin, i to ćemo nastojati ostati kao organizator ove smotre. Na nama je da poradimo i na boljem odazivu publike. Naime, dok je interes izvođača za nastup na ovoj važnoj smotri izniman i raste, posljednjih se godina publika odaziva u manjem broju od očekivanog, rekla je predsjednica Seljačke sloge J. Hajdinjak.
Izađimo iz hrvatskih okvira
Lidija Bajuk ima važnu ulogu u kreiranju pregleda međimurske kulturne baštine, s naglaskom na pjesme i napjeve kad je riječ o dobivanju statusa nematerijalnog kulturnog dobra.
- Iduća će godina biti vrlo značajna za međimursku popevku, no, o tome će tek biti riječi. Na nama je da poradimo na tome da međimurska popevka dobije status međunarodnog nematerijalnog kulturnog dobra ,rekla je L. Bajuk.
Župan Matija Posavec i zamjenica Sandra Herman također su se obratili s čestitkama i svojim viđenjima ove teme.
- Puno je truda uloženo da se ova tema proširi dalje od Međimurja i bude to što jest, rekla je S. Herman.
- Mogu nam samo čestitati na nečem što je logično i što je “napokon”. Naša posebnost i predanost u očuvanju kulturne baštine prepoznata je i time se moramo ponositi, a ne biti samozatajni. Lidija Bajuk osobito nam je važna jer je ambasadorica međimurske kulturne baštine u zemlji i svijetu, a na nama je ta važna uloga njegovanja “međimurskog” ovdje, doma, rekao je župan M. Posavec. Osvrtima na dosadašnje napore uložene u održavanje smotri međimurske popevke obratili su se i dr. sc. Zorica Vitez, ravnateljica Instituta za etnologiju i folkloristiku, i dr. sc. Stjepan Hranjec.
- Iduće se godine u Zagrebu održava 48. međunarodna smotra folklora i bit će posvećena međimurskom folkloru, pjesmi, običajima, dječjim igrama i stvaralaštvu, suvremenoj etnoglazbi nadahnutoj baštinom, najavila je Z. Vitez.
- Previše smo samozatajni, a istodobno autoritet popevke prelazi granice Hrvatske. Znamo da su inspiraciju u našoj narodnoj pjesmi pronalazili Mozart, Haydn, dakle, povijest je značajna i moramo je koristiti kao jedan od naših identiteta, rekao je S. Hranjec.
Prigodno su izvedbom međimurskih skladbi nastupile Antonija Jurinec, Dragica Cvetko i Lidija Bajuk.
Aleksandra Ličanin