Tu nošnje po štirki dešiju, a i nogometaši si puce najdeju

Odavno su u Međimurju, poznatom po bogatstvu udruga posvećenima folkloru i očuvanju tradicije svojega kraja, neka od tih društava kvalitetom svojega rada prešla granicu koja ih svrstava u amatere. U redove onih koji bi se folklorom mogli baviti i profesionalno svakako spada i Kulturno umjetničko društvo 'Fijolica' iz Orehovice, čija tradicija seže još u pedesete godine prošloga stoljeća, ali je, nakon kraćih pokušaja osamdesetih, na čvrste noge postavljen 1997. godine.

O kvaliteti dovoljno govore zapaženi rezultati na županijskim smotrama izvornog i koreografiranog folklora, ali i sudjelovanje na četiri najveće foklorne smotre u Hrvatskoj – Đakovačkim vezovima 2013. godine, Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 2014. godine, Smotri izvornog folklora u Ogulinu 2015. godine, a fašničke običaje svojega mjesta predstavili su i na ovogodišnjim Vinkovačkim jesenima. Brojne im pozivnice stižu i za nastupe u inozemstvu, pa nakon Ljubljane i Ohrida, gdje su već gostovali, već planiraju i put u Bugarsku. Dakako, tu je i manifestacija koju je pokrenuo i organizira upravo orehovički KUD, a svake godine sve više prerasta lokalne okvire – Festival oreha i sega kaj kcoj ide, tradicionalna Orehijada.

Rekordan broj djece

S pedesetak aktivnih članova jedno su od najbrojnijih folklornih društava u Međimurju, najaktivnije su folklorna i tamburaška te dječja sekcija, a povremeno djeluju i dramska i vokalna. Usko surađuju s orehovičkom osnovnom školom, pa ih posebno raduje podatak da je ove godine školsku folklornu skupinu upisao rekordan broj djece, njih čak 25.

Mnogi od njih potomci su dugogodišnjih folkloraša, djeca koja su od najranije dobi u KUD-u i tu su praktički odrasla. No, ima i djece čiji roditelji nisu do sad bili uključeni u folklor. - To nas posebno veseli, ali sad smo malo u problemu, jer nemamo dovoljno nošnji za sve, smije se Branko Sušec, predsjednik KUD-a u drugome mandatu.

I njemu, kao i brojnim drugim članovima, Fijolica je neizostavan dio života. U dva je navrata preuzimao kormilo društva, uvijek u kriznim trenucima – 1997. godine kad je trebalo krenuti od početka, i prije nekoliko godina kad je prijetilo jenjavanje aktivnosti. U međuvremenu su se na predsjedničkoj funkciji izmijenili Željko Martinec i danas pokojna Marija Požgaj, a upravljačku palicu sada, odlučio je, Branko Sušec više ne pušta. Osim toga, još je osamdesetih godina u KUD-u upoznao i suprugu Smiljanu.

- Zanimljivo, tada je Branko svirao, a Smilja plesala, danas je obrnuto i Branko pleše kako Smilja svira, smije se voditeljica folkloraša Sanja Bacinger.

I ona, sa suprugom Zlatkom, voditeljem tamburaša, čini jedan od čak desetak KUD-ovih bračnih parova, koji su svoje partnere uglavnom pronašli upravo zahvaljujući 'Fijolici'. Sanja i Zlatko, iskusni i educirani međimurski glazbenici, skladatelji i folkloraši, KUD su preuzeli prije nekoliko godina, i uvelike su zaslužni za skok u kvaliteti. - Mi kao stručni voditelji dajemo svoje znanje i iskustvo, ali oni su izuzetno motivirani i postoji jedna dobra vibra, puno se da napraviti, pojašnjava Sanja.

Mnogo, dodaje, istražuju, od starijih mještana ispipavaju neke običaje i do sad nepoznate detalje, pa su tako na Vinkovačkim jesenima prvi put predstavili stare maske, u narodu poznate kao obrjene babe.

Posebno se Orehovčani štimaju i svojim nošnjama, nekima starijim i od sto godina koje se čuvaju i nasljeđuju kao obiteljsko blago, a voditeljica Sanja posebno je bila ponosna kad je jednom na smotri u Donjoj Dubravi, prolazeći u povorci pored okupljenih mještana, načula dvije starije mamice kako jedna drugoj šapuću: - Si čula kak dešijo po štirki?

Ide li folklor s nogometom?

Osim stručnih voditelja, tu su i organizacijski voditelji, a sam KUD okuplja ljude različite dobi i zanimanja – najviše je prosvjetnih radnika, ali ima i studenata, poljoprivrednika, liječnika... Uspjeli su, kaže predsjednik Sušec, u svoje redove pridobiti čak i nogometaše – Marijana Krčmara i Marka Ružića. - Nisam si mogel pucu na nogometu najti pa sam došel u KUD, mama Marica me poslala da idem malo plesat, kaže u šali Marko.

I plan je uspio, iduće će godine pred oltar odvesti folklorašicu Petru Ivanušić, i time podebljati KUD-ovu bračnu statistiku. Nogomet im je i dalje prioritet, ali svaki je ponedjeljak, kao i svim folklorašima, uvijek rezerviran za probu s KUD-om. To je, slažu se svi, odmor za njihove duše, nekad toliko potreban da im se zalomi pa plešu i do kasnih sati.

S godinama su srasli u veliku obitelj koja zajedno slavi sve važne datume i obljetnice, pa se okrugli rođendani uvijek dočekuju uz tamburu i pjesmu, gdje god bili. Predsjednika Sušeca na njegovo su Abrahamovo iznenadili čak na ljetovanju na moru. Za tradiciju i običaje Orehovice, uz tako angažirane, ne bismo pogriješili ni kad bismo rekli zagrižene, folkloraše nema straha. Dapače, u KUD-u Fijolica stvaraju se neke nove tradicije i običaji koje će neki novi naraštaji još dugo njegovati.

Bajzerica Smiljana

Za žicama najvećeg i najtežeg tamburaškog glazbala, bajsa, žena je uistinu rijedak prizor. No, Smiljana Sušec prije nekoliko godina hrabro se uhvatila u koštac s novim izazovom i danas je jedina bajzerica u Međimurju. Zanimljivo je što je Smiljana tek sa 40 godina, kad je za rođendan dobila gitaru, krenula učiti svirati, a kad je KUD ostao bez svirača bajsa, nije je trebalo puno nagovarati da preuzme tu odgovornost.