Ljudevit Marđetko: Pišem kako je rušen jedinstveni eko sustav

Šuma Murščak u blizini Domašinca uskoro bi trebala dobiti pisani spomenik posljednjeg odsječka svojeg trajanja. Knjigu o velikoj sječi kojoj je Murščak pao žrtvom dvadesetih godina prošlog stoljeća priprema Ljudevit Marđetko iz Čakovca. Ljudevit, ili Lajči kako ga zovu prijatelji i znanci, umirovljeni je učitelj, mnogi ga se sjećaju kao nastavnika matematike i fizike, trideset godina u Domašincu, a deset u Belici. Naslov o kojem razmišljam je “Prašuma Murščak”, kaže nam, dok je radni naslov rukopisa “Kako se rušio jedinstveni eko sustav Murščaka”. Murščakom danas obično zovemo pojas šume iz Muru, u srednjem i donjem dijelu njenog toka kroz Međimurje, ali je glavna tema Lajčijevog zanimanja sudbina srca Murščaka, hrastove šume grofova Feštetića kod Domašinca. Na prijelazu stoljeća ona se protezala na površini od 2 tisuće hektara da bi sječom bila svedena na ostatke, danas dio zaštićenog pojasa rijeke Mure, odnosno bio područja Mura-Drava. Glavninu sječe proveo je šumarski konzorcij “Slavonija”, a kasnije je šumu i isparcelirao i prodavao, pa je na privatnim parcelama rušenje šume nastavljeno do 1963. godine, podsjeća Lajči.

I Lajčijeva obiteljska sjećanja utkana su u priču o sječi Murščaka - djed je kao lugar živio u lugarnici u Podnovi, to je mjesto u dijelu šume istočnije od Domašinca, gdje se i Lajči rodio. Priča o rušenju ekosustava čije ostatke danas nastojimo očuvati tako će biti i priča o obiteljskoj povijesti, a i o socijalno-ekonomskim promjenama koje je Domašincu donijela sječa – dobio je njome velike, a bogate poljoprivredne površine. Materijal bi za tisak mogao biti spreman negdje u rujnu, kaže Lajči, ali to ne znači i da će knjiga uskoro biti predstavljena javnosti. Izdanje treba i izfinancirati, podsjeća Lajči na materijalnu realnost ovakvih poduhvata. Svaka pomoć donacijom zato će biti itekako dobrodošla, ističe.