Na grobljima diljem našeg kraja gomilaju se tone skupog otpada, lampaši štetni za okoliš

Danima nakon Svih svetih s groblja dnevno odvozimo po tri velike traktorske prikolice lampaša. Uz njih, uklanjamo i ostali otpad. Ove su godine postavljene žute kante za plastiku i smeđi kontejneri za biootpad. Nismo sigurni da će ljudi otpad pravilno sortirati. Mnogi od njih nekoliko dana ranije dolaze urediti i očistiti grobove, a već tada za sobom ostavljaju veliku količinu smeća, ispričali su nam komunalni radnici zaduženi za održavanje groblja na Mihovljanu. Osim povećanog opsega posla komunalnih radnika, problem s lampionima je visoka cijena njihova zbrinjavanja te štetan utjecaj na okoliš.

Gradsko komunalno poduzeće Čakom samo nakon tog blagdana prikupi 50 posto ukupne godišnje količine lampaša. U 2015. godini ukupno su prikupili 50 tona, što je 23 tone manje od godine ranije. Dok u Čakomu bilježe pad količine lampaša, statistike preloškog Pre-koma upućuju na sve veće količine ove vrste otpada.

Prošle su godine nakon Svih svetih u općinama donjeg Međimurja prikupili 40 tona lampiona, rekao je Kristijan Levačić, voditelj službe za gospodarenje otpadom. Proteklih godina Čakomova praksa bila je da se lampioni u sortirnici u Totovcu odvajaju na komponente, prešaju i pakiraju u bale, da bi se potom odvozili u Sloveniju gdje ih je jedna tvrtka besplatno preuzimala.

Od direktorice Gradskog komunalnog poduzeća Čakom Snježane Tkalčec Avirović doznali smo da se prošle godine, zbog problema s izvozom, lampaši nisu predavali oporabiteljima u Sloveniji. Inače, ponude za njihovo zbrinjavanje u Hrvatskoj kreću se između 700 i 900 kuna po toni (bez PDV-a).

Ne spadaju u opasan otpad

Plastični lampioni spadaju u skupinu nerazgradivog, ali ne i opasnog otpada.

Lampaši nisu biorazgradivi jer ni metal, niti plastika, niti parafin nisu biorazgradivi. Da bi neki otpad bio opasan mora imati jedno ili više svojstava koja otpad čine opasnim (eksplozivnost, laka zapaljivost, kancerogenost, mutanogenost, teratogenost, nadražljivost, radioaktivnost, itd…). Obzirom da lampaši nemaju niti jedno od svojstava opasnog otpada svrstavaju se u neopasni otpad, pojasnila je Tkalčec Avirović.

Poskupljenje - rješenje?

Samo u Dekanovcu, koji broji oko 700 stanovnika, u danima nakon Svih svetih s groblja se prikupi više od 15.000 lampiona. U Gornjem Mihaljevcu, prema riječima Vladimira Novaka, komunalnog radnika i grobara, lampašima s mjesnog groblja svake se godine nakon blagdana napuni oko 90 vreća zapremnine 120 litara. Zbrinjavanje lampiona s groblja predstavlja velik financijski teret koji iz proračuna podmiruju jedinice lokalne samouprave pa je načelnik Orehovice Franjo Bukal apelirao na mještane da lampione zbrinu u vlastitom domu, u vrećama za plastiku čiji je odvoz uračunat u cijenu odvoza otpada. Snježana Tkalčec Avirović inicijativu razumije, no, sumnja u njezinu uspješnost.

Činjenica je da će vrlo mali broj građana odnositi lampaše s groblja i predavati ih na odvoz u vrećama s plastikom. Procjenjujemo da bi poziv na takvu akciju imao bolji odaziv kada bi građani ostvarili direktnu uštedu za sebe, a ne za općinske proračune, smatra direktorica Čakoma. Osim edukacije, u Čakomu kažu da bi efikasna metoda bilo uvođenje tarife za prikupljanje, sortiranje i obradu lampaša u cijenu proizvoda.

To bi konkretno značilo da bi lampion od pet kuna tada plaćali osam kuna, od čega bi tri kune trgovci uplaćivali Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji bi time financirao troškove rada sakupljača koji ih voze na obradu.

Na opisani način već funkcioniraju brojni tokovi otpada: električni i elektronički otpad, auto gume, otpadna vozila, ulja, ambalaža u povratnoj naknadi. Uvođenjem predložene takse zadovoljilo bi se i jedno od osnovnih načela u gospodarenju otpadom – onečišćivač plaća. Danas to nije slučaj, bogatiji pojedinci kupuju i bacaju više lampaša, a na kraju svi solidarno snose trošak njihova zbrinjavanja: ili kroz naknadu za održavanje groblja koju plaćaju upravitelju groblja ili kroz porez u slučaju kada odvoz i zbrinjavanje lampaša plaćaju gradovi i općine, smatra S. Tkalčec Avirović.

Ostaje tek pitanje je li moguće osvijestiti da su lampioni velik, ne samo financijski, već i ekološki problem, a da njihovim gomilanjem na grobu ne svjedočimo o tome koliko nam je pokojnik značio. Ili se baš ništa ne može postići bez udaranja po džepu?