Optimizam i zdrav način života ključ su kvalitetne treće dobi

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava 1. listopada razgovarali smo s psihologinjom pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije Bertom Bacinger Klobučarić. U kratkom razgovoru dotakla se posljedica prirodnog procesa starenja, objasnila kako maksimalno iskoristiti treću životnu dob te razbila najčešće predrasude koje se vežu uz domove za starije i nemoćne osobe.

Kako što lakše i bezbolnije proći proces prilagodbe novoj životnoj fazi, u trećoj dobi?

- Starenje je prirodna pojava u životu čovjeka i normalan slijed u životnom ciklusu ljudi. Ono sa sobom donosi tjelesne promjene – primjerice slabljenje fizičke kondicije i promjena tjelesne spremnosti, a javljaju se i psihičke promjene koje se prvenstveno odnose na prilagođavanje toj fazi života. Važno je spomenuti i društvene promjene vezane uz umirovljenje i promjenu društvene okoline. Dolaskom u mirovinu dolazi do prekida važne životne faza koja obuhvaća osjećaj korisnosti kao i prekida veza sa suradnicima. Stariji ljudi često su marginalizirani u društvu jer više ne pridonose u onoj mjeri u kojoj su to činili kad su bili radno aktivni. Da taj korak ne bi bio toliko dramatičan jedna od važnijih stvari je socijalna okolina, odnosno podrška obitelji, najbližih i društva. Starosti se lakše prilagođavaju ljudi koji imaju obitelj i generacije iza sebe jer obično svrhovitije provode vrijeme te bavljenjem s djecom/unucima kompenziraju radni odnos. Takvo provođenje vremena ima višestruke koristi. Ljudi nisu sami, osjećaju se korisnima te su fizički i mentalno aktivni. Održavanje veza sa susjedima i uključivanje u zajednicu također ljudima daje podršku i pruža im osjećaj uzajamnosti.

Što podrazumijeva aktivno starenje?

- Postoje stereotipi koji starost izjednačavaju s bolešću, tugom, očajem ili samoćom. To nije istina. Mnoge stare osobe su itekako aktivne i brinu same o sebi. Kvaliteta života tijekom ranijih faza življena osigurava i uspješniju i kvalitetniju starost. Jednostavne aktivnosti poput šetnje, pecanja, vožnje biciklom ili vrtlarenja uvelike pridonose dobrom raspoloženju i smanjuju pojavu fizičkim i psihičkih bolesti. Tu spada i zdrava prehrana, provođenje zdravog stila života te briga o zdravlju. Kao što tjelesnu aktivnost održavamo redovitom tjelovježbom, tako i intelektualnu spremu očuvamo stalnim misaonim naporima, poput rješavanja križaljki, slaganja puzli, igranja šaha ili kartanja. Od ranijih perioda valja njegovati životni optimizam i nadu. Klišejizirano zvuči rečenica misli pozitivno, no to je uistinu tako. Dokazano je da su optimistični ljudi zadovoljniji, dulje žive, a brže se oporavljaju i od bolesti i katastrofa koje ih zadese. 

Smještaj u domove mnogi doživljavaju kao traumatično iskustvo...

- Uvriježene su predrasude da u 'staračke domove' idu samo teško bolesne osobe ili one koje je obitelj napustila, da je usluga u domovima grozna, da tamo ljudi odlaze umrijeti i slično. Smještaj u domu ima puno pozitivnih strana. Ako čovjek ode tamo u nekoj vitalnoj fazi postoji jako puno mogućnosti kojima se može baviti. Od druženja s vršnjacima s kojima ima zajedničke teme do brojnih sadržaja.Također je bitno naglasiti da korisnici doma imaju stalnu i kontinuiranu brigu. Preseljenje u dom često zna biti traumatično zbog napuštanja kuće u kojima su ljudi živjeli desetljećima te dolaska u novu sredinu. U početku su bitni stalni posjeti obitelji. Korisno bi bilo da osoba sa sobom ponese neke drage stvari poput slike, sata ili neke sitnice iz doma koje kod nje bude pozitivne uspomene.