Svijet oko nas 28.08.2020. 10:03. Zadnja izmjena: 28.08.2020. 10:06.

IZ JEZIČNE TIBLICE

Zlaten prod i šuder

Naše malo Međimurje bogato je prirodnim ljepotama. Uz zelene krajolike, dičimo se i rijekama Murom i Dravom. Danas su nam rijeke mjesta za odmaranje, opuštanje i uživanje dok se nekada uz rijeke prolijevalo puno znoja.

Kako bi se popunio kućni proračun domaćinstva, plodonosni su bili dravski prudi. Arhaični naziv prud ili prod danas se sve manje koristi jer ga je izgurala standardna riječ sprud no, starije stanovništvo zadržalo je naziv prod, prodoine ili projnice za riječne šljunčane ili pješčane nanose i nasipe.

Riječ postoji još od vremena praslavenskog jezika kada se zapisivala prǫdъ (ruski- prud ili poljski prądъ). Iako se prod ne govori više za riječne sprudove, koristi ga se za imenovanje sedimenta sastavljenog od nepovezanih valutaka - šljunak. Međimurci su i za šljunak posudili njemačku riječ pa ga imenuju riječju šuder ili šoder prema njemačkoj inačici Schotter.

Po zlatonosnim prodoinama poznate su dravske obale. Ploveći u drvenim čamcima od spruda do spruda, donjomeđimurski su zlatari prevrtali velike količine proda/šodra s ciljem pronalaska zlatnih listića.

Postupak vađenja zlata iz riječnog šljunka i pijeska bio je vrlo zanimljiv, ali i izuzetno fizički naporan. Ispirači zlata ploveći su tražili karakteristične nanose šljunka (prodoine ili prude) s kojih bi pokupili malo šljunka lopatom gledanjkom te ga ispirali tražeći dragocjena zlatna zrnca. Ako bi na lopati ostalo 30 ili više zrnaca prodoina bi bila isplativa za ispiranje.

Sada kada smo pojasnili značenje riječi prod, prodine i projnica, možete se i sami upustiti u avanturu traženja zlatnih listića ili pak ih samo iskoristiti za pravo ljetno izležavanje.