BIJELA TRULEŽ RAJČICE, kako se uzgaja rajčica

Bijela trulež je, kao prije opisana siva plijesan, polifa-gni patogen koja parazitira više stotina biljnih vrsta. U zaštićenom uzgoju rajčice bijela trulež se relativno često pojavljuje. Obično do zaraze stabljike najčešće dolazi u prizemnim pazušcima listova. Na mjestima zaraze se prvo vidi duguljasta vodena pjega koja se brzo povećava i prstenasto obuhvaća stabljiku. Oboljeli dio tkiva razmekša, dobije svjetlo sivu boju i odumre. U povoljnim uvjetima temperature i vlage na zaraženim se dijelovima formira bijeli pahuljasti mice-lij. Bijela trulež je bolest nešto hladnijih i vlažnijih podneblja. Optimalne temperature razvoja su 15-21°C, uz visoku vlažnost zraka. Pored navedenih bolesti nadzemnih organa pojavljuju se i patološki uzročnici venu-ća i sušenja rajčice, ali se njihov problem rješava plodoredom, sterilizacijom zemljišta pred sadnju i primjenom određenih fungicida sustavom kap po kap (npr. Quadris SC, Folicur 250 EW). Visoki hibridi rajčice se sukcesivno ili višekratno beru, a prvi znakovi navedenih bolesti se često pojavljuju početkom plodonošenja ili tijekom berbe. Stoga se u takvim proizvodnim prostorima i uvjetima uzgoja smiju koristiti samo određena kemijska sredstva, dopuštena za primjenu u zaštićenom uzgoju, uz propisanu karencu koja nije veća od 7 dana! Karenca je broj dana koji mora proći od primjene kemijskog sredstva za zaštitu bilja do početka berbe plodova rajčice. Samo sadnjom otpornijih kultivara (hibrida), postizanjem optimalnog sklopa, kvalitetnim prozračivanjem, uravnoteženom gnojidbom, prepoznavanjem i uklanjanjem zaraženih biljnih organa iz proizvodnih prostora može se umanjiti pojava i razvoj gljivičnih oboljenja. Potrebna je stalna kontrola i oprez proizvođača rajčice, jer u relativno kratkom razdoblju neželjene bolesti mogu potpuno uništiti proizvodnju (npr. plamenjača, baršunasta plijesan). UZGOJ RAJČICE U PLASTENIKU i nametnici na rajčici CRNA PJEGAVOST, uzgoj rajčice na otvorenom RAJČICA UZGOJ, uzgoj rajčice u vrtu i bolesti rajčice