Koliko bjelančevina treba naš organizam?

Bjelančevine

Bjelančevine su gradivna tvar u našem organizmu, ali se njihova važnost dosad uglavnom preuveličavala. Još početkom 20. stoljeća preporučivalo se u organizam unijeti čak 100 grama bjelančevina dnevno. Danas se ta količina smanjila na oko 37 grama za muškarce i 29 grama za žene.

Važno je znati da bjelančevine, tj. aminokiseline od kojih se bjelančevine sastoje, ne unosimo samo hranom, nego neke od njih organizam sintetizira sam, dok neke nastaju u međusobnoj razmjeni bjelančevina i ugljikohidrata. Od količine bjelančevina koje svakog dana unosimo u organizam samo je mali dio potreban za obnavljanje tjelesnih funkcija, a veći dio za obavljanje aktivnosti i uobičajeno funkcioniranje (u odnosu od 1:5 do 1:10).

Što to znači? Unosimo li veću količinu bjelančevina, a ne obavljamo neke posebne tjelesne aktivnosti, stvara se višak koji se u našem tijelu pretvara u masti i osnova je za razvoj degenerativnih procesa.

Bjelančevine biljnog podrijetla

Danas čovjek u klasičnoj prehrani unosi prosječno 100 grama bjelančevina na dan,dok osoba koja primjenjuje makrobiotička načela uzima 40-60 grama.

Različita i mnogobrojna istraživanja te podaci o tradicionalnim načinima prehrane potvrdili su da namirnice biljnog podrijetla osiguravaju organizmu sve potrebne aminokiseline, jer bjelančevine biljnog podrijetla lakše sudjeluju u međurazmjeni ugljikohidrata i bjelančevina, kako za obnavljanje tjelesnih funkcija, tako i za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Mahunarke, žitarice i proizvodi od soje sadrže potrebne bjelančevine, za rast i razvoj djeteta te svakodnevno funkcioniranje odraslog čovjeka.

Što uzrokuje bubrežni kamenac

Što uzrokuje dermatitis