RĐASTA GRINJA, nametnik na rajčici

Rđasta je grinja značajno manja (0,15-0,2 x 0,06-0,07 mm) od običnog crvenog pauka (1 mm). Tijelo hrđaste grinje je duguljastog, crvolikog oblika. Prednji dio je proširen, sužava se prema zatku, imaju samo dva para nogu, a narančaste su do žuto-smeđe boje. Ova je grinja prvi put opisana u Australiji, još davne 1917. godine, a njena prisutnost i štete u posljednje vrijeme rastu u mnogim europskim zemljama (npr. Italija, Francuska, Njemačka, Slovenija, Mađarska i dr.). Prvenstveno se smatra štetnikom rajčice, ali napada i druge biljne vrste iz porodice pomoćnica: npr. slatki krumpir, patlidžan, duhan, krumpir i slično, a povremeno i biljke iz roda Petunia. Optimalnim se uvjetima za razvoj rđaste grinje smatraju temperature 21-27°C, uz relativno nisku vlažnost zraka (30 %), što često bilježimo u zaštićenim prostorima (plastenicima i staklenicima). U jednoj sezoni grinja razvija do 7 pokoljenja. Ženke žive 20-tak dana i odlažu 10-50 jaja. Iz oplođenih se jaja razvijaju ženke i mužjaci, a iz neoplođenih samo mužjaci. Ličinke, nimfe i odrasli oblici sišu biljne sokove najprije na nižim etažama biljke. Napadnuto lišće poprima srebrnastu boju, a kasnije se suši i odumire (pa nalikuje plamenjači). Množenjem, brojnija populacija grinja migrira preko stabljike do vršnog lišća napadnute biljke. Napadnuta stabljika mijenja boju u smeđu i njena površina puca po dužini. Kod vrlo jakog napada mogu biti napadnuti i plodovi koji također poprimaju brončanu boju, a prema nekim istraživanjima zabilježene su štete u gubitku priroda rajčice čak 65 %! Tijekom vrlo vrućeg i suhog razdoblja rđasta se grinja razvija jako brzo, pa svojom ishranom mogu uništiti biljke u svega nekoliko dana (u što smo se uvjerili krajem ljeta 2008. godine). Od četiri susjedna plastenika zaraza je bila očita samo u grijanom prostoru pri vrlo ranoj sadnji presadnica rajčice početkom ožujka 2008. godine! Štete se na rajčici pojavljuju od sredine do kraja ljeta, kad se sukcesivno beru plodovi, pa je kemijsko suzbijanje značajno otežano. Zbog činjenice da se ove grinje ne vide prostim okom, bitno je na vrijeme prepoznati simptome i razlikovati ih gljivičnih infekcija (Phytophthora infestans, Alternaria solani). U našoj zemlji nemamo registriranih pripravaka za suzbijanje rđaste grinje rajčice, pa se preporuke proizvođačima temelje na podacima i registracijama iz svijeta i zemalja okruženja. Protiv eriofidnih se grinja može iskoristiti sekundarni učinak sumpornih fungicida, ali smo pri njihovoj manjoj populaciji. U literaturnim se podacima navodi učinkovitost abamektina (Vertimec 018 EC) na hrđastu grinju, a u susjednoj Sloveniji je navedeni pripravak dopušten za primjenu u plodovitom povrću (rajčici, paprici, krastavcima), uz propisanu karencu samo 3 dana. NAMETNICI RAJČICE - štetnici na rajčici PEPELNICA RAJČICE - zaštita rajčice od pepelnice