SJEME POVRĆA, priprema zemlje za sadnju povrća

Sad si nabavite bilježnicu koja će vam poslužiti kao vrtlarski dnevnik. Taj mali vrtlarski dnevnik mora sadržavati plan vrta napravljen u skladu plodoreda. Tijekom godine svaki tjedan u bilježnicu upisujte bilješke, upute i radove koje obavljate - sve to u sljedećim vrtlarskim sezonama dođe kao podsjetnik. Kad ste napravili plan, dobro je pregledati zalihe sjemena. Ako imate srebro sjeme, obavezno iskušajte njegovu klijavost ako je rok istekao. Neke vrste povrća dugo zadržavaju klijavost, dok je nekima jako kratka. Dogodi se da sjeme nije pravilno uskladišteno, pa ako se navlaži, klijavost oslabi ili ako se aktivira i troši tvari koje su u njemu pohranjene, ne klije nakon što ga posijete. Ako je pravilno uskladišteno, staro sjeme još može biti klijavo, ali je postotak manji. Sami morate napraviti pokus je li sjeme još klijavo ili nije. Uzmite trideset sjemenki iz starih zaliha svake vrste povrća ili cvijeća i stavite na vlažan krep papir u plitku staklenu zdjelicu preko koje se povuće tanka prozirna folija. Za nekoliko dana, a najdulje dva tjedna kod temperature od 20°C pojavit će se klice. Dogodi li se da je klijavost veća od polovice, sjeme se smatra dobrim za sjetvu. Sjeme koje nakon tri tjedna ne pokazuje nikakvu klijavost obavezno bacite. Kad ste to napravili, možete sastaviti spisak potrebnog sjemena. Nemojte birati sjeme prema slici. Obavezno u svoj vrtlarski dnevnik zabilježite koje sjeme sijete i zalijepite vrećicu u kojoj je bilo. Želite li isprobati neku novu sortu, uzmite mali dio vrta. Ako je dobra, stavite je u plodored za iduću godinu. Za pojedine biljke treba izdvojiti određenu površinu, a prema površini sijemo i sjeme. SADNJA POVRĆA, uzgoj povrća u vrtu