TRULEŽ LUKA, suha trulež

Etiologija truleži luka je kompleksnog porijekla, jer su uzročnici različite gljive i bakterije (najčešće se spominju vrste: Botrytis alii = sin. Botrytis aclada, Fusarium oxysporum f.sp. cepae, Fusarium culmorum, Sclerotium cepivorum, Botrytis cinerea, Botrytis byssoidea, Erwinia spp., Burkholderia spp. i dr.). Uzročnici truleži luka se mogu pojaviti u bilo kojem razvojnom stadiju luka u polju ili skladištenju (od klijanja i nicanja, formiranja i rasta glavica, u tehnološkoj zriobi)! Povećana vlažnost zemljišta pogoduje njihovom razvoju. Zadnjih su godina uočene veće ekonomske štete od bazalne suhe truleži glavica luka uzrokovane Fusarium vrstama. Na pojedinim je poljima propalo vise od 40 % očekivanog uroda luka pri uzgoju proljetnom sadnjom lučica. Rana pojava štetnih Fusarium vrsta uzrokuje propadanje klijanaca i mladih bilčica. Napadnute biljke u polju se prepoznaju po početnom netipičnom venuću i sušenju vršnog dijela lišća, odnosno potpunim propadanjem nadzemnog dijela biljke. Na glavicama luka se razvija suha trulež koja napada korijen i mesnate ljuske od osnove (suha Fusarium trulež se na luk širi iz zemljišta). Na napadnutim organima se razvija bijela prevlaka sporonosnih organa uzročnika bolesti. Fusarium vrste u suvremenoj poljoprivredi predstavljaju sve značanije patogene organizme u zemljištu, a u našoj zemlji bilježimo štete na žitaricama (pšenica, kukuruz), krumpiru, povrću, cvijeću, industrijskim kulturama (šećernoj repi i dr.). Ipak, štete na luku uzrokuju samo specijalizirane forme vrsta Fusarium culmorum i Fusarium oxysporum f.sp. cepae. Razvoju suhe truleži luka naročito pogoduje napad određenih štetnih organizama životinjskog porijekla, među kojima su najčešći lukova muha (Delia antiqua) i miner poriluka (Napomyza gymnostoma). Njihove su ličinke bijele boje (bez nogu i vidljive glave), ubušuju se u list i glavice, te na lukovičastim vrsta uzrokuju dobro poznatu "crvljivost" (a posredno pogoduju razvoju uzročnika truleži luka). Imaju 2-3 pokoljenja godišnje, suzbijaju se isključivo preventivno, prije nego se ličinke "ubuše" u biljku. Ovog su proljeća na nezaštićenim usjevima luka iz lučice u prvoj polovici svibnja zabilježene stete od uzročnika "crvljivosti" veće od 30 %. Premda jos nema Dopuštenje za suzbijanje navedenih štetnika luka, pokusima su u Međimurju vrlo dobri rezultati dobiveni potapanjem lučica prije sadnje u otopinu imidakloprida (npr. Confidr 200 SL = 0,5 %). Nema izravnih mjera kemijskog suzbijanja suhe truleži fungicidima u polju. Gubici od Fusarium truleži luka se mogu umanjiti pridržavanjem plodoreda (luk na istu površinu tek svake četvrte ili pete godine), za sadnju odabrati najplodnija zemljišta, dobre prozračnosti, strukture i mikrobiološke aktivnosti i koristiti nezaražene lučice. Čuvanjem luka u spremištima s aktivnom ventilacijom na temperaturi 4°C se smanjuju gubici prilikom skladištenja. LUK, bolesti luka PLAMENJAČA LUKA, peronospora luka PLAMENJAČA NA LUKU, suzbijanje plamenjače BOTRYTIS ZAŠTITA, suzbijanje truleži