Uče o krumpiru na pokusnim poljima

U petak, 19. srpnja proizvođači krumpira imali su još jedan od svojih korisnih edukacijskih susreta na kojima se uz pomoć stručnjaka uvjiek nastoji zakoračiti korak dalje u podizanju kvalitete u uzgoju krumpira.
OPG Tomislava Filipovića iz Belice i tvrtka Agrico Čakovec organizirali su dan polja krumpira kako bi se predstavilo rezultate proizvodnje na pokusnim poljima za čak osam već poznatih sorti (riviera, tresor, artemis, madleine, faluka, roko, kuroda i manitou) te upoznalo svojstva novih, do sada nekorištenih sorti krumpira – arizona, saviola, champion, evolution i rosagold.
Na pokusnim je poljima primijenjena najbolja agrotehnika za uzgoj krupira (od primarne obrade tla do zalijevanja), a po obilasku krumpirišta, u dvorani društvenog doma u Belici održana su stručna predavanja i analiza rezultata s pokusnih polja.
Mr. sc. Milorad Šubić, pročelnik PSS-a, održao je predavanje o posrednom utjecaju folijarnih gnojiva na učinkovitost fungicida u zaštiti cime krumpira od crne pjegavosti, pri čemu je pokazao jasnu razliku između usjeva koji su bili netretirani i nezalijevani, u odnosu na usjeve koji su tretirani i njegovani prema uputama struke te s kojim se kombinacijama preparata postižu - prema zabilježenom na pokusnim poljima u pet godina - najbolji rezultati. Većina uzgajivača bila je upravo zapanjena činjenicom da se urod merkantilnog krumpira po jednom hektaru – ovisno o tretiranju i zalijevanju ili prepuštanju vremenskim prilikama – može kretati u rasponu od svega dvadeset do čak 37 tona (ako se zalijeva, prinos je viši od 55 tona po hektaru).
U tek površnoj računici, jasno je da se oni koji ne ulažu primjereno u uzgoj, u njegu usjeva, zapravo unaprijed odriču (po prosječnoj cijeni računato) i do pedesetak tisuća kuna mogućeg dohotka po jednom hektaru.
Agronom Antun Grgić iz tvrtke Stockton uzgajivačima krumpira u dva je predavanja predstavio moguća unapređenja u proizvodnji krumpira (te uobilčajenih plodorednih kultura), uz korištenje biofiziolioškog aktivatora tla, preparata koji diže otpornost kultura na stresne situacije, a time i podiže prinose i izravno pridonosi podizanju dohodovnosti svake proizvodnje te pripravka za prihranu (biognojiva) od morskih algi. I biognojivo od algi i biostimulator u granulama sastavljen od kalcijevog i magnezijevog karbonata i pripadajućih dodataka su – što je najvažnije – na FIBL listi kao ekološki proizvodi, a biostimulator je posebno koristan za osiromašena tla jer stimulativno djeluje na korisne mikroorganizme, poboljšava strukturu i kvalitetu tla, djeluje kada su temperature iznad 10 ºC, čuva vodu i hranjiva u tlu...
Kao i uvijek kada su stručne teme na dnevnom redu i kada se pruža mogućnost stjecanja novih spoznaja, beličkim su uzgajivačima krumpira došli gosti iz Austrije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Mađarske, s kojima se započela suradnja puno prije nego je Republika Hrvatska prešla preko praga Europske unije.
Za njih, a i sve domaće sudionike dana polja krumpira, domaćini su – kako je i red – pripremili pravi ferencjozefinski krumpir-gulaš (kuhao je kotel-majstor Franjo Sklepić, tko bi drugi), a beličke žene cijeli niz pripravaka od krumpira. (Marijan Belčić)