Iz dana u dan raste broj zlatarnica: Pomaže i zlatan zub

Zlatna groznica kulminaciju je dosegla i u Međimurju u kojem je samo od proljeća niknulo 20-ak poslovnica za otkup zlata i srebra. I još uvijek niču nove. Ralje krize stežu i na bubnju je sve - od vjenčanog prstenja do zubnog zlata. Najviše poslovnica pripada riječkom te zagrebačkom poduzeću, no, u Prelogu nailazimo na prvu međimursku otkupnu poslovnicu. U svibnju ju je otvorila 28-godišnja Kristina Hrnčić iz Novog Sela Rok, a u ovom su gradu njezinoj tvrtki Integra konukrencija još dvije poslovnice. No, zlatnog i srebrnog posla (još uvijek) ima dovoljno za sve, kaže Kristina.
- Dugo sam bila nezaposlena te sam odlučila preuzeti kontrolu nad tom lošom situacijom i stvoriti radno mjesto za sebe. Zasada posao ide dobro, a ljudi koji zalaze u moje poslovnice najčešće donose nakit izrađen od žutog zlata. Bilo je nešto i “obiteljskog srebra”, poput različitih posuda, pribora za jelo i sl. Srebrnog nakita je manje jer je cijena neusporedivo niža od zlata, pa je za neku ozbiljniju svotu potrebna velika količina. Ljudi vole i popričati s otkupljivačem, pa često čujem priče o teškim vremenima, otkazima, neplaćenim računima i ratama kredita, o svemu onom što ljude tjera na prodaju zlatnine i srebrnine. Ima i mušterija koje jednostavno ne žele u kući držati tzv. lom zlato, koje ne žele čuvati pokidane narukvice i ogrlice ili nakit koji im se ne sviđa te ga žele pretvoriti u drugu vrstu vrijednosti - u novac. A procjenjuju da je sad pravo vrijeme za to zbog visoke otkupne cijene. Zato mi nerijetko na vagu stavljaju i zlatne zubne navlake. Nema velikog odstupanja u otkupnoj cijeni među poslovnicama koje djeluju u Međimurju - maksimalno do 5 kuna. Cijena, naravno, ovisi o karatu zlata, što se potvrđuje jednostavnom metodom uz pomoć tekućina (tzv. kiselina) te rašpicom. U slučaju da se osoba odluči na otkup, tada iz nakita vadimo ukrase (bisere, poludrago i drago kamenje i sl.) te na vagu stavljamo samo zlato ili srebro.
Nakit koji ljudi nude najčešće je izrađen od 14-karatnog zlata čija je trenutna otkupna cijena između 135 i 140 kuna po gramu - kaže Kristina Hrnčić koja je, uz poslovnicu u Prelogu, otvorila i poslovni prostor za otkup zlata i srebra u Štrigovi u kojoj je, zasada, jedina otkupljivačica. Kristina jedina na našem području nudi i besplatnu procjenu vrijednosti zlata i srebra na kućnoj adresi potencijalnog klijenta. Kao i na ostalim otkupnim mjestima, naša sugovornica pri zaključivanju posla od mušterije uzima podatke s osobne iskaznice te ispunjava otkupni listić koji ponuđač robe potpisuje.
- Nikad ljude ne pitam odakle im nakit jer bi to bilo neposlovno. Nisam imala iskustva s količinom robe koja bi bila sumnjiva, a vjerujem da ukradenu robu počinitelji kaznenih djela prodaju izvan Međimurja - dodaje Kristina.
ZLATARI NA UDARU
U jednom od otkupnih mjesta u donjem Međimurju čujem da ima i dramatičnih situacija: zaposlenica pamti ženu koja je s ruku skinula prstenje da bi (kratkoročno!) prehranila djecu!
Dramatično postaje i zlatarima: obilazeći zlatarnice po Čakovcu, ne pronalazimo niti jednog koji bi se odvažio progovoriti o svojim iskustvima, bez skrivanja identiteta.
- Nemojte me slikati niti mi pisati ime. Ni na koji način ne želim isticati svoju zlatarsku radnju jer smo zbog ove pošasti s otkupom zlata postali meta kradljivaca - odgovaraju.
Malo pažljiviji pregled svakodnevnih policijskih biltena otkriva da se lopovi najbrže prilagođavaju “tržišnoj utakmici”: tek godinu ranije nije bilo ni upola ovoliko krađa zlatnog nakita pri provalama u obiteljske kuće kao danas. Nikome nije nepoznanica da su u ogromnom postotku provalnici Romi. Uz nakit iz kuća, provalnici u posljednje vrijeme navaljuju i na zlatarnice. Ukradeno očigledno “utapaju” izvan Međimurja jer se ni policija baš ne “mota” po otkupnim poslovnicama u našem kraju u potrazi za ukradenim nakitom.
U jednoj od čakovečkih zlatarnica u koju smo ušli (i u koju je nedavno provaljeno) dočekuje nas vlasnica i ispraća riječima:
- Što vi više pišete o otkupu zlata, nama više provaljuju!
Stav nije razuman, ali govori o strahu koji je naša sugovornica pokušala i dodatno argumentirati:
- Čim na reklamama osvane “280 kuna za gram zlata!”, zlatari su u opasnosti - tvrdi zlatarica koja je ujedno i diplomirana ekonomistica te kaže da joj je, kao stručnjaku, jasno što se događa u Hrvatskoj: bez kontrole se odlijeva kapital.
- Nama država naplaćuje porez na luksuz, a tko kontrolira otkupljivače i izvoz zlata iz zemlje? Tone zlata izlaze iz zemlje!
Otkupljivači nisu u sustavu PDV-a, država im ne oporezuje izvoz, što bi morala. Hrvatska nema rezervi zlata, niti mi koji imamo registriranu djelatnost, koji smo proizvođači, do sirovine ne možemo doći od države, nego se moramo snalaziti - kaže naša sugovornica (zlatarica - ekonomistica). No, eminentni stručnjaci s područja ekonomije (ujedno i kritičari Vlade) tvrde da nije problem što Hrvatska nema rezervi zlata, nego što nema rezervi plina i hrane!
NE ŽELIM UZIMATI USPOMENE
Zanimljivo je bilo iskustvo iz susreta s još jednim zlatarom, poznatim i dugo prisutnim u Čakovcu. Pristao je iznijeti svoje mišljenje i iskustva, ali, također, bez otkrivanja identiteta i bez isticanja lokacije svoje radnje. Strahuje od provala. Govorio je toplo o svom, nekad cijenjenom zanatu, a još toplije o ljudima koji i k njemu dolaze na procjenu - uspomena: - Svakodnevno mi dolaze ljudi i nude nakit na procjenu. I mi zlatari otkupljujemo zlato i srebro po istim cijenama kao i otkupljivači kojih ima na svakom koraku, no, mi smo u neusporedivo lošijoj situaciji. Našli smo se u okruženju nelojalne konkurencije jer mi od otkupljenog zlata izrađujemo nakit ili ga koristimo za popravke. To znači da smo na gubitku jer u, primjerice, 5 grama otkupljenog lom zlata nema isto toliko plemenitog metala za daljnju obradu, već upola manje. Kriza je zahvatila i našu branšu i traje već godinama, što znači da mi na prodaju nakita izrađenog od otkupljenog zlata moramo čekati tko zna koliko, a istovremeno pada i broj popravaka jer ljudi prodaju vlastiti nakit - priča čakovečki zlatar, dok naš razgovor u dva navrata prekida ulazak mušterija u radnju. U samo 10-ak minuta dvije su žene pognute glave iz torbe izvadile zlatan nakit i tiho upitale koliko se novca za to može dobiti. Odlaze dalje... vidjeti hoće li negdje dobiti koju kunu više:
- U posljednje vrijeme je tako. Više je onih koji nude zlato za otkup, nego onih koji uđu u radnju da bi nešto kupili. S druge strane, cijena zlata raste: prije koju godinu jedan je privjesak od zlata koštao jedva 100 kuna, a sad mu je cijena 500 kuna. Za 9 grama lom zlata možete u najboljem slučaju dobiti 1.500 kuna, a primjerak nakita te težine košta gotovo 3.000 kuna! S više mi je strana žao ljudi koji nude svoj nakit. Znam da ih je nevolja natjerala na nešto što inače nikad ne bi učinili, a isto tako znam da otkupljivači s njima manipuliraju. Govore im da odu na drugo mjesto, upitaju za cijenu, a potom se vrate njima “da se dogovore”. Manipuliraju ljudima i s reklamama u kojima ističu cijenu od 280 kuna po gramu. To se odnosi na gram čistog zlata, što je nešto sasvim drugo od 14-karatnog zlata, kakvo ljudi najčešće nude. No, trendovi pokazuju da su ljudi iscrpili zalihe te otkupljivači posljednjih mjeseci primaju sve manje robe. Nadam se da će i ovo uskoro prestati te da više neću gledati bol u očima ljudi dok se opraštaju od uspomena: jedna mi je gospođa ponudila za otkup narukvicu. Odbio sam otkup i rekao joj da to ne čini jer je šteta. Radilo se o tome da sam narukvicu prepoznao jer sam je jednom popravljao. Znači da ima emocionalnu vrijednost. Nekome je nešto značila i vezivala ga je uz dragu osobu ili trenutke života koji se ne zaboravljaju. Uspomene nemaju cijenu, niti ih ja imam srca otkupljivati. Nedavno mi je u radnju ušao mladi bračni par. Sa suzama u očima ponudili su na otkup vjenčano prstenje. I njima sam rekao da ne otkupljujem... jer im ne želim uzeti uspomene - priča čakovečki zlatar.
Željka DRLJIĆ
Snimio D. Lesar