KOLEGIJ GRADONAČELNIKA I NAČELNIKA

Na šestoj sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika općina u Međimurskoj županiji župan Ivica Perhoč predstavio je 12 mjera za ublažavanje gospodarske krize na području Međimurske županije. Mjere se sastoje od ušteda u županijskom, gradskim i općinskim proračunima, sufinanciranju kredita gospodarstvenicima i obrtnicima na području Međimurske županije u suradnji s MINGORP-om i poslovnim bankama, osnaživanju jamstvenog fonda MŽ za pomoć pri dobivanju kredita, promocijskoj potpori proizvodnom sektoru i zadržavanju postojeće razine cijena komunalnih usluga. Tu su i poticanje direktnih stranih ulaganja kroz maksimalno skraćivanje postupka izdavanja svih dozvola, pokretanje javnih radova, povećanje konkuretnosti gospodarstva, poticaji i povećanje izvoza u drvoprerađivačkoj, tekstilnoj i obućarskoj industriji. Briga o održanju socijalnog standarda najugroženijih kategorija stanovništva vodila bi se kroz donošenje socijalnih mjera, dok bi se u sektoru trgovine i ugostiteljstva morala osigurati veća zastupljenost domaćih (međimurskih) proizvoda na policama trgovačkih lanaca, stolovima hotela, restorana... Kao zadnju mjeru, župan je preporučio uvođenje štednje u poduzeća u kojima je osnivač Županija. O mjerama je govorila i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i EU integracije Vesna Haluga.
Na kolegiju je svoje viđenje krize iznio i predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Slavko Faltak koji je ponovo, po tko zna koji put, upozorio na dramatičnu situaciju u obrtništvu. Načelnike i gradonačelnike Faltak je pozvao na veću suradnju s gospodarstvenicima. Potpredsjednik HUP-a – Malih i srednjih poduzetnika, ujedno i predsjednik GSV-a Međimurske županije Ivan Senčar upozorio je nazočne da njihove proračune netko mora puniti, a to u najvećoj mjeri čine upravo mali i srednji poduzetnici.
- Radi se i o vašim plaćama i o vašem opstanku, poentirao je Senčar, uz podsjećanje da je još prije godinu dana upozoravo na gotovo 250 parafiskalnih nameta koji opterećuju gospodarstvenike, ali da nitko nije slušao. Načelnici su manje-više šutke odslušali probleme u gospoodratsvu, o mjerama se nisu previše izjašnjavali, pa se stekao dojam da će sve ostati po starom i da im je najvažnije da, zajedno sa svojim općinskim pogonima, prežive do nekih boljih vremena.

Životinje podigle temperaturu

Zakon o zaštiti životinja, po kojem su jedinice lokalne samouprave obvezne osnivati i sufinancirati skloništa za životinje, također se našao na dnevnom redu kolegija. Za razliku od gopodarstva, mačke i peseki podigli su temperaturu u vijećnici. Naime, gradonačelnik Čakovca Branko Šalamon zatražio je usklađivanje rada “skloništa” za životinje o kojem brigu vodi Udruga za zaštitu životinja “Prijatelji” s važećim zakonskim aktima, zatim da se odredi maksimalan broj životinja koje će se zbrinjavati u skloništu i, ono što je najviše “zaboljelo”, participiranje svih općina i gradova u troškovima. Šalamon je zaprijetio da će, ne dođe li do dogovora, Grad Čakovec uskratiti zbrinjavanje životinja s područja drugih jedinica lokalne samouprave, a sklonište će raspustiti i formirati higijenski servis s ograničenim brojem životinja. Grad godišnje izdvaja više od 50 tisuća kuna za potrebe skloništa, a upravo isto toliko novca treba izdvojiti za hitno cijepljenje pasa i mačaka te mikročipiranje. Načelnici nisu baš bili voljni na sebe preuzeti još i taj trošak. V.Trstenjak