LABURISTI: Ivković ne razumije što govori

Malo je neuobičajeno da županijska organizacija jedne partije saziva konferenciju i govori o temama kojima se druga stranka bavi na nacionalnom nivou. Vjerojatno su ih nazvali iz Zagreba, naručili napad na nas, što je izvršeno, ali je očito da gospodin Vladimir Ivković ne razumije ono što govori, očitovao se proteklog ponedjeljka Rajko Bulat, predsjednik podružnice Međimurske županije Hrvatskih laburista – Stranke rada na ranije održanu konfereciju za novinare predsjednika međimurskog HDZ-a Vladimira Ivkovića. Ivković je laburiste prozvao zbog inicijativa o deviznoj klauzuli i prijedlogu izmjena Obiteljskog zakona koje bi, po Ivkoviću, mogle izazvati katastrofu.
Bulat je ponudio viđenje monetarne politike u sedam točaka, od kojih je jedna od najvažnijih ukidanje valutne klauzule i prebacivanje zatečenog rizika dužnika na poslovne banke, zatim donošenje zakona koji će štititi korisnike financijskih usluga banaka od njihovih jednostranih odluka. Laburisti također smatraju da bi HNB, Vlada i Hrvatska udruga banaka trebali pod hitno napraviti novi program oporavka jer dosadašnji prijedlog reprogramiranja kredita nije donio apsolutno nikakve rezultate, a u novoj monetarnoj politici trebalo bi naći način da novac koji su strane banke zaradile u Hrvatskoj i koji ne žele plasirati po povoljnim uvjetima kao u svojim matičnim zemljama, bude uložen u proizvodni i privredni sektor, uz povoljnu kamatu, što sada nije slučaj. Bulat tvrdi da u svojim idejama nisu usamljen jer su se oglasili Udruženje hrvatskih menadžera, hrvatski industrijalci koji djeluju unutar Hrvatske udruge poslodavaca..., a podržavaju ih i Europska banka za obnovu i razvitak i Europska centralna banka, MMF te brojni priznati znanstvenici - stručnjaci kao što su Slavko Kulić, Željko Lovrinčević, Dubravko Radošević, Ivan Lovrinović, Drago Jakovčević... koji nisu iz “laboratorija” Hrvatskih laburista.
Predsjednica Hrvatskih laburista za Općinu Donji Kraljevec Tamara Recek osvrnula se na prijedlog izmjena Obiteljskog zakona koje je Dragutin Lesar predložio još prošle godine, a prijedlog je odbijen krajem ožujka.
Muž žene je otac djeteta
Recek je rekla da se sadašnjim obiteljskim zakonom djetetovim ocem smatra majčin muž ako je dijete rođeno u braku, ili u vremenu 300 dana nakon prestanka braka, što u praksi stvara brojne probleme. Postupci razvoda ponekad, zbog sporosti sudova i zatrpanosti predmetima, jako dugo traju. U međuvremenu, može se dogoditi da žena počne živjeti s drugim partnerom i zatrudni. Prema postojećem zakonu, kao otac se upisuje muž, ako razvod još nije okončan, ili bivši muž ako od okončanja braka još nije prošlo 300 dana. Postojeći zakon je dobar ako postoji nekakav spor između supružnika - roditelja, ali ako spora nema, ako su svi suglasni u tome tko je otac djeteta, bivši muž to nije i ne želi priznati očinstvo, biološki otac želi priznati očinstvo i majka izjavljuje tko je otac, tada bi bile dovoljne izjave pred Centrom za socijalnu skrb i ne bi trebalo pokretati sudski postupak. Da bi biološki roditelji mogli ostvariti svoja prava, majka prvo mora započeti parnicu u kojoj osporava očinstvo. Nakon okončanja te parnice, biološki otac može započeti sudski proces u kojem traži očinstvo i tek nakon toga, a to sve dugo traje, može se završiti postupak utvrđivanja očinstva. Za to vrijeme, tvrdi Recek, događa se da dijete nema osobno ime, nema dokumente, ne može biti upisano u matičnu knjigu i ne može ostvariti nikakva prava. I pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić u svom je prošlogodišnjem izvješću upozorila na postojanje problema kojih ima jako puno i poduprla predložene dopune. Predloženim izmjenama mogle su se spriječiti mnoge teške situacije, a prava roditelja rješavala bi se puno brže, jednostavnije i jeftinije. Zakon bi morao biti u funkciji zaštite djeteta i djetetove dobrobiti, a država je tu na neki način stala između roditelja i djece, smatra Tamara Recek, uz čuđenje zašto se Ivković tek sada sjetio komentirati predložene izmjene, punih šest mjeseci nakon što je prijedlog odbijen.
V.Trstenjak