Obilježena 75. godišnjica Matice hrvatske Čakovec

U dvorani Obrtničke komore Čakovec 15. veljače održana je svečanost obilježavanja 75-godišnjice Matice hrvatske - Ogranka Čakovec. Priliku za čestitanje svojim su obraćanjem iskoristili župan Ivica Perhoč, zamjenik čakovečkog gradonačelnika Zoran Vidović, predsjednik Matice hrvatske Varaždin Ernest Fišer, tajnik Zrinske garde Čakovec Bojan Kocijan i akademik Stjepan Damjanović. U prigodnom umjetničkom programu nastupila je muška vokalna skupina zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća, sopranistica Nadia Bistrović u klavirskoj pratnji Maje Magdalenić te Ladislav Varga na klarinetu i Marko Žerjav na gitari u duetu. O osnivanju i 75-godišnjem radu čakovečke Matice hrvatske govorio je predsjednik Stjepan Hranjec. - Osnivanje MHČ-a nije značajno samo za povijest Matice hrvatske, nego i za ovaj naš «horvatski cvjetnjak», s obzirom na njegovu burnu prošlost. Osnivanju Ogranka prethodila je činjenica da je MH u našem gradu bila prisutna i prije formalnog ustroja, preko pojedinih članova, među kojima je bilo i braće franjevaca i državnih službenika.
U prostorijama nekadašnjeg vatrogasnog doma, mjesta na kojem je danas sjedište MHČ-a, Ogranak je osnovan 16. veljače 1936. godine - rekao je, među ostalim, Hranjec. Prvi predsjednik bio je Franjo Jelačić, profesor u čakovečkoj Učiteljskoj školi. U prvi Upravni i Nadzorni odbor ušli su ljekarnik Teodor Košak, profesor u Učiteljskoj školi Ljuboslav Kuntarić, sudac Kotarskog suda Grgur Kovačić, dr. Ante Odić, fra Mihovil Troha i šef Porezne uprave Mihovil Radulović.
Oživljavanje
po drugi put
- Najavu za drugi čin u povijesti MHČ-a 1964. godine izvršio je prof. dr. sc. Zvonimir Bartolić čije će ime otad, pa do nedavne smrti biti i ostati sinonim za Maticu hrvatsku u Čakovcu. Nakon priprava dvije godine prije, u prostoru tadašnje Pedagoške akademije 29. lipnja održana je osnivačka skupština Ogranka. Za predsjednika je izabran profesor Joža Skok, tajnički poslovi povjereni su prof. Bartoliću, a među uglednijim imenima u upravnim tijelima bili su Dragutin Toma, prof., Jakov Sekulić, Ladislav Kralj Međimurec, Lujo Bezeredi, Aleksandar Schulteiss, Priska Kulčar i Vinko Lisjak - istaknuo je Hranjec i dodao da je Ogranak tada imao 122 člana.Naprasan prekid rada Matice događao se 1971. godine, i to po drugi put.
Prvi put su to učinili mađarski okupatori, a u “drugom činu” to je odradio tada aktualan režim.
- Osamdesetih godina XX. stoljeća obnovljena je Matica središnjice u prosincu 1989., a 3. veljače 1990. i Ogranak u Čakovcu. Do danas je Ogranak objavio 46 knjiga. Među njima, Pergošićev Decretum - knjigu koja je dobila nagradu «Ivan Kukuljević Sakcinski», zatim Sibilu, knjigu gatalicu Zrinskoga dvora u Čakovcu, triptih Zriniana koji je na međunarodnom sajmu tiskarstva 2008. uvršten među 100 najljepših svjetskih knjiga, pretisak knjige Rudolfa Horvata Poviest Međimurja, a u novije vrijeme pretisak knjige Anđele Horvat Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međimurju, zatim više Bartolićevih Sjevernohrvatskih tema. Poseban je nakladnički pothvat Hrvatski kajkavski kolendar koji neprestance izlazi od 1992., donoseći raznoliko štivo i okupljajući stotinjak autora iz sjeverozapadne Hrvatske. Od 1996. startao je i časopis Hrvatski sjever, no bez razvijene pretplatničke i suradničke mreže te, suočen s besparicom u ovo najnovije doba, zastao je u izlaženju, recimo tako, do boljih vremena - istaknuo je S. Hranjec.
Ogranak je do danas podigao 47 spomen-ploča, ima 218 članova i po brojnosti je treći u državi, nakon Zagreba i Splita.
Aleksandra Ličanin