Općina Selnica uzvraća Bukovčanima

Iako je 11. sjednica Općinskog vijeća Selnice iskorištena za izvješće načelnika o trenutnoj situaciji u Općini, vezano uz nedavni prosvjed Bukovčana, glavni dio rasprave nije se odnosio na tu točku. Više diskusije na aktualnom satu izazvalo je pitanje o natječaju za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Na temu stanja u Općini načelnik Anđelko Kovačić (HSLS) namjeravao je organizirati konferenciju za novinare, ali je, kako je rekao na sjednici Vijeća održanoj 17. studenoga, u dogovoru s predsjednikom Vijeća Ivanom Mezgom (nezavisni), odustao od toga i izvješće podnio pred vijećnicima i u okviru njega rekao:
- U vrijeme prosvjeda situacija u Općini mijenjala se iz sata u sat. S donačelnikom Dragutinom Debelecom (HDZ) otišao sam u Ministarstvo financija i izložio im našu situaciju. Prezentirali smo stanje u gradnji prometnica u Selnici unatrag 10 godina, s visinom sredstava koja su uložili Općina i mještani. U uređenje nerazvrstanih cesta u tom smo razdoblju uložili 5,5 milijuna kuna, uz prosječan godišnji općinski prihod od 1,6 milijuna kuna. Mještani su uređenje prometnica sufinancirali sa 60, 50 ili 20 posto, ovisno o gustoći naseljenosti. U Ministarstvu smo izjavili da smo sve svoje rezerve iscrpili i da smo sada, na temelju tih podataka, došli njih zamoliti za pomoć. U Vladi su bili začuđeni podacima, pogotovo onim dijelom u kojem sudjeluju mještani. Obećana nam je pomoć i 6. listopada dodijeljeno nam je 720.000 kuna. Time smo riješili dug čakovečkoj Tegri. Preostalo nam je platiti još 71.000 kuna.
U svom je izvješću načelnik naveo i trenutno stanje općinskih dugovanja i potraživanja:
- Dugovanje Općine Selnica prema dobavljačima sa 16. studenim iznosilo je 4,5 milijuna kuna. Od mještana ona istovremeno potražuje 3,9 milijuna kuna. Od toga, fizičke osobe za komunalnu naknadu i naknadu za uređenje voda duguju 484 tisuće kuna, a pravne osobe 23 tisuće kuna. Dug za komunalni doprinos je 56 tisuća kuna, za uređenje cesta 113 tisuća kuna, za sufinanciranje geodetskih izmjera 2,8 milijuna kuna, za sufinanciranje rekonstrukcije grobne kuće 430 tisuća kuna i za jedno gradilište 6,5 tisuća kuna. To ćemo naplatiti jer mještani neće moći dobiti dokumente koje izdaje Općina ukoliko prema njoj imaju neriješena dugovanja - iznio je stanje načelnik.
Predsjednik Vijeća Ivan Mezga u raspravi o izvješću osvrnuo se na prosvjed Bukovčana:
- Inzistirao sam da ono ide na vijeće, kako bi ga mogli čuti svi vijećnici i prenijeti mještanima. Protivnik sam demonstracija i rješavanja problema na takav način. Tim više što sam među prosvjednicima vidio i ljude koji su u našoj općini tek odnedavno i ne znaju koliko je Općina ranije ulagala u infrastrukturu. Bilo je među njima i onih koji Općini nikad nisu platili niti jedan doprinos, niti imaju legalno izgrađene objekte do kojih žele asfalt. Bio sam među onima koji su stvarali tu Općinu, uvijek se borio i zalagao za nju. U svakom mjesnom odboru nešto je napravljeno, u nekom više u nekom manje, ali po utvrđenom ključu. Prema dogovorima s mjesnim odborima, realizirano je od 80 do 90 posto. Kriza koja je zavladala posljednjih godina dovela je do određenog zastoja - prokomentirao je Mezga.
Dug Bukovčana
Vijećnik Ignac Šardi (HDZ), nekadašnji načelnik Općine, prisjetio se vremena u kojem je stvarana Općina:
- Malo njih zna da smo u to vrijeme imali tisuću sastanaka jer Selnica niti nije bila predviđena kao Općina. I tako smo startali u zaostatku sa Sv. Martinom na Muri, s čijim nas razvojem mnogi sada uspoređuju. No, do 2000. godine bili smo u razvoju gotovo jednaki s tom općinom. Samo su oni imali određenih komparativnih prednosti, pogotovo kad je u pitanju uređenje prometnica, jer su imali svoj šljunak koji nisu morali plaćati. Kad je osnovana Općina, kod nas nije bila asfaltirana nijedna cesta osim glavne. Mi smo asfaltirali 50 kilometara prometnica. Znači da je puno napravljeno. A u Bukovcu i Praporčanu nije bilo ničeg. U Bukovcu se dio problema vuče još od asfaltiranja glavne prometnice kroz mjesto. Tamo je potpisano između 80 i 100 ugovora, a asfalt je platilo samo nekoliko njih. Ostali, kada su dobili asfalt, nisu htjeli platiti, a sada baš takvi demonstriraju.
Na Šardija se nadovezao predsjednik Općinskog vijeća:
- Znam tko u Bukovcu ne živi, ima vikendicu na crno i ništa ne plaća Općini. Takvih je više i to nije korektno prema onim mještanima koji uredno podmiruju svoje obveze.
Od Županije ni lipe
Načelnik Kovačić osvrnuo se i na suradnju sa Županijom:
- Od 2001. godine Općina Selnica od Županije je dobila svega 100.000 kuna. Župan je tada bio Branko Levačić (HSLS). Kasnije nismo dobili niti lipe mada ja već tri godine unatrag tražim pomoć baš za te ceste. U Županiji se Selnica zaobilazi. Prosvjed je na neki način i dobro došao jer je sada ipak dogovorena pomoć u vidu šljunčanja te ceste i iskopa kanala za odvodnju oborinskih voda. No, i kod tog šljunčanja rekao sam da se to radi sa šljunkom koji je presitan. Za naše područje on nije dobar jer kiše sve to odnesu. Što se tiče rasvjete u Bukovcu, mještani nam tamo duguju 51.000 kuna. Da nam plate samo polovicu tog iznosa, iduće bismo godine mogli isfinancirati javnu rasvjetu.
Izvješće načelnika na kraju je dobilo jednoglasnu podršku vijećnika.
Nešto smrdi sa
zemljištem
U okviru aktualnog sata vijećnika, Miru Kocijana (HSS) zanimalo je kada će Općina Selnica raspisati natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države te je pitao:
- Kako to da u Murskom Središću takvo zemljište, koje je obrađivalo Agromeđimurje, poljoprivrednici već obrađuju, a kod nas još uvijek ne? Što čeka naša općina jer i mi imamo ljudi koji trebaju zemlji i koji bi je obrađivali? Meni tu nešto smrdi. Zašto se to ne da malim ljudima?
Odgovor načelnika Kovačića glasio je da Općina još nema važeći program raspolaganja takvim zemljište jer za njega nije dobivena suglasnost i stoga se ne može raspisati natječaj.
Daljnja rasprava svela se uglavnom na dijalog Kocijana i vijećnika Tomislava Tomšića (HSLS), ujedno i zaposlenika Agromeđimurja, koji je dao svoje viđenje problema:
- Radi se o komasiranom zemljištu za koje je troškove komasacije platilo Agromeđimurje i tako na neki način kupilo to zemljište. No, ono je kasnije, bez obzira na to, pripalo državi. Mi smo ipak ranije imali prednost pri zakupu. Ove smo godine obradili zemlju iako nam je ugovor istekao, i to prema preporuci Ministarstva - rekao je, među ostalim, Tomšić. (R. Topličanec)