Tko je sve vlasnik Agromeđimurja?

Neobičnoj živosti u trgovanju dionicama na Zagrebačkoj burzi u kolovozu je – između ostalih – pridonijelo i pojačano trgovanje dionicama Agromeđimurja d.d. Čakovec. Jednog od, u Hrvatskoj rijetkih, poljoprivrednih poduzeća koje je uspjelo preživjeti burno pretvorbeno i postpretvorbeno vrijeme u hrvatskom gospodarstvu, u dramatičnoj društvenoj i gospodarskoj tranziciji ostati na nogama i - štoviše, razvijati se i uz nepovoljne društvene, gospodarske, pa i političke okolnosti.
Šezdeset pet godina u različitim poslovnim oblicima postoji Agromeđimurje (bivše Poljoprivredno dobro koje je pod današnjim imenom od 1993. godine), a 28. kolovoza ove godine Agromeđimurje je ispunilo uvjete za ubrzan prelazak u redoviti režim trgovanja - objavila je Zagrebačka burza.
Naime, za 31. kolovoza zakazana je bila sjednica glavne skupštine, a početkom kolovoza pojavio se ozbiljan kupac dionica Agromeđimurja.
FRAGARIA KUPUJE
Tvrtka Fragaria iz Zagreba registrirana je za unutarnju i vanjsku trgovinu te proizvodnju voća i povrća, a pred dvadeset je godina utemeljena privatnim kapitalom. Fragaria je postala vlasnikom ukupno 6.532 dionice Agromeđimurja, dokupivši ponuđenih na burzi 5.666 dionica: 16. kolovoza Fragaria je kupila 1.463 dionice, dan kasnije 3.495 dionica, a 20. kolovoza još 708 dionica, najviše onih koje je otpustio ZIF Breza (2.355 komada), a dionice su prodali i član Nadzornog odbora Agromeđimurja Josip Jambrešić te član Uprave Tomislav Tomšić.
PO 500 KUNA
Zanimljivo je što su sve transakcije išle s cijenom od 500 kuna po dionici. Inače, nominalna vrijednost dionice Agromeđimurja je 1.900 kuna, ali trgovanje se u posljednjih godinu dana kretalo u rasponu od najviše cijene od 818,5 kuna do najniže na 343,5 kune.
Trenutno, nakon sprovedenih kolovoških transakcija na burzi, među deset najvećih dioničara Agromeđimurja su Darko Kolarek (24,92 posto), zatim Fragaria (15,78 posto), Međimurska banka Čakovec (10,07 posto) i Agromeđimurje (9,66 posto), a udjele manje od tri posto imaju Zvonimir Pahek, Ivan Dijanuš, Anđelko Ribić, Josip Siladi i Božena Mesarek.
Prije početka kolovoza i trgovanja dionicama Agromeđimurja, zadnje su transakcije zabilježe u lipnju, kad se dionicu prodavalo za 343,5 kuna, a skok na 500 kuna, po koliko je Fragaria kupila dionice Agromeđimurja, pripisivao se najavama poskupljenja hrane zbog suše.
NIJE ZBOG SUŠE
Predsjednica Uprave Agromeđimurja Zlata Gašparić, dipl. ing. agr., ne slaže se s tom procjenom.
Po Vašoj procjeni, koji je ključni motiv baš Fragarije za kupovinu dionica Agromeđimurja?
- Da su naše dionice nekome zanimljive zbog mogućeg skoka cijena hrane nakon suše (a mi smo veliki proizvođač hrane), nagađalo se možda prije nego je javnosti (onom dijelu koji prati specifična zbivanja na Zagrebačkoj burzi) postalo poznato da je kupac Fragaria. Radi se o tvrtki koja je dugogodišnji poslovni partner Agromeđimurja, koja je u sasvim jednostavnom postupku bez ikakvih velikih spektakala i najava kupila naše dionice. Vjerujem i zato što poznaju Agromeđimurje u svim njegovim kapacitetima i za mene je odluka Fragarije dokaz da se u znanja, kapacitete i potencijale Agromeđimurja vjeruje, da se vjeruje u dobru perspektivu uhodanog sustava koji posluje 65 godina, makar smo trenutno u poteškoćama izazvanim višom silom.
ČUVAMO SUPSTANCU
Mislite na ekstremnu sušu koja je iznimno narušila sve poljoprivredne proizvodnje?
- Ne na jednu sušu, već na dvije uzastopne sušne godine kojima je prethodila također jedna klimatološki većim dijelom nepogodna sezona proizvodnje na otvorenom. Lanjske godine zabilježili smo – to nije tajna ni nepoznato – gubitak u poslovanju od 16,8 milijuna kuna koji smo pokrili iz kapitalnih rezervi, a i ova je godina takva da se borimo sačuvati supstancu u našim proizvodnjama.
Primjerice, stočarska proizvodnja, konkretno tov bikova, odvija se u uvjetima u kojima cijene žitarica skokovito rastu, a cijena stoke stagnira. Ulažemo iznimne napore da na današnjih 1.300 hektara oranica (od kojih je dvjestotinjak hektara naše vlasništvo, ostalo je zakup) od nekadašnjih 5.000 hektara osiguramo što nam je potrebno za spomenuti tov bikova, ali i za održanje svinjogojske proizvodnje u kojoj imamo 1.500 krmača u novom reprocentru u Belici i na farmi u Buzovcu u kojima pod svaku cijenu čuvamo genetski vrijedno matično krdo.
Zbog visokih ulaznih troškova, u našem reprocentru uzgojene odojke više ne upućujemo u vlastiti tov, već ih prodajemo i zanimljivo je da potražnja ne raste, usprkos činjenici da Hrvatska uvozi odojke (lani oko 700.000 komada) po cijenama kakve i mi imamo.
U plodoredno urednoj ratarskoj proizvodnji imamo visoke prinose na ratarskim kulturama. Ove smo godine sreću imali s prvom polovicom godine, sa žitaricama.
OD SUŠE NI STRUKA JAČA
- U voćnjacima koji su, u cjelini gledano, u nas najveći organiziran voćarski kapacitet pod jednim krovom, usprkos primjernoj agrotehnici, opremi, znaju i zalaganju naših stručnjaka, uspjeli smo sačuvati tek 50% od optimalnog roda jabuke u klimatološki koliko–toliko pogodnim godinama.
U vinogradarstvu nam je to uspjelo u većoj mjeri, no, moram ponoviti: za nas koji imamo proizvodnje većinom na otvorenom, sad je ključno sačuvati supstancu proizvodnje i preživjeti. Dugo sam u poljoprivredi, cijeli svoj radni vijek, i znam da se nepovoljne prilike ne mogu ponavljati unedogled...
KOMPLIMENT IZ BRANŠE
Je li nakon promjena u vlasničkoj strukturi došlo do bilo kakvih posebnih promjena unutar Agromeđimurja - organizacijskih, kadrovskih...
- Ne, nije, radimo kao i obično, što ne znači da se neće javiti nove ideje, nove inicijative ciljane na poboljšanje stanja, na otvaranje novih perspektiva. Trgovanje dionicama koje je zabilježeno prošli mjesec za mene je – naglašavam to još jednom – dokaz da se vjeruje u kvalitetu, izdržljivost i dugoročnu perspektivu Agromeđimurja. U gospodarskom smislu, u godinama u kojima se posluje pod iznimno teškim okolnostima, dobili smo najbolji mogući kompliment, i to – iz naše branše.
Marijan Belčić