TOTOVEC: Život u blizini odlagališta otpada i smeća

Stanovati u blizini odlagališta otpada nije baš prvo opredjeljenje bilo koga od nas, ali životne okolnosti i naslijeđe na to nas primoraju. Tako je s mještanima Totovca koji ne namjeravaju birati između selidbe i ostanka u selu, ali žele da njihove potrebe budu zadovoljene te da se u kvalitetu života ulaže kao i u drugim sredinama. Dapače, ulaganja u to naselje trebala bi biti i veća zbog specifičnosti o kojoj je ovdje riječ.
Gradsko vijeće Čakovca 2009. godine donijelo je odluku o utvrđivanju naknade Gradu Čakovcu i vlasnicima nekretnina u zoni utjecaja odlagališta otpada u Totovcu, temeljenu na Zakonu o otpadu. Njome se utvrđuje iznos naknade za namirenje razlike između tržišne vrijednosti nekretnine i umanjene vrijednosti nekretnine zbog utjecaja odlagališta, način uplate i isplate naknade vlasnicima nekretnina, granice područja zone utjecaja odlagališta i iznos naknade koju Gradu Čakovcu plaćaju druge jedinice lokalne samouprave koje za odlaganje otpada koriste odlagalište Totovec. Po svim tim osnovama, novac se uplaćuje u proračun Grada Čakovca, a uplaćuje ga koncesionar za skupljanje, zbrinjavanje i odlaganje otpada - GKP Čakom, srazmjerno količini mjesečno odloženog otpada.
Netom nakon donošenja odluke, naknadu za namirenje umanjene vrijednosti nekretnina u zoni utjecaja odlagališta - koja je jednokratna i iznosi 15 posto tržišne vrijednosti nekretnine - primila su dva domaćinstva. Ona koja se nalaze u krugu 500 metara od odlagališta - jer tako konstatira nadležna odluka. O tome se u totovečkoj javnosti nije puno čulo, dok predsjedniku VMO-a Totovec Milanu Horvatu taj podatak nije iznio primatelj naknade Drago Juras, pokazujući mu dokument o uplati. Potvrđuje nam to Željko Juras.
- Nismo o tome znali ništa dok Drago Juras nije rekao predsjedniku Mjesnog odbora. Tad smo saznali za odluku Gradskog vijeća i tražili da se granica utjecaja deponija proširi - kaže Željko Juras.
Predsjednik Vijeća mjesnog odbora Totovec Milan Horvat ističe kako su napori MO-a urodili time da se gradska odluka prošle godine izmijeni.
- Lani je Gradsko vijeće donijelo odluku da je zona utjecaja na nekretnine 600 metara udaljenosti od odlagališta otpada, umjesto dotadašnjih 500 metara - ističe M. Horvat.
Tajnik VMO-a Totovec Hrvoje Gazdek pojašnjava kako u zonu utjecaja ulaze domaćinstva obuhvaćena kružnicom od 600 metara, i dodaje:
- Važno je da građani znaju kako se naknada za umanjenu vrijednost nekretnine isplaćuje samo za stambeni objekt, dakle za kuću, i za stambeno-poslovni objekt, a ne i za gospodarske objekte ili, primjerice, vrtove. Naknada se izračunava prema koeficijentu umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine. Za 500 metara taj je koeficijent 15 posto, a za 600 metara 13,5 posto - ističe H. Gazdek.
Juras: Nekretnine nam nisu korektno procijenili
Predsjednik VMO-a Totovec Milan Horvat slaže se sa svojim sumještanima kako je utjecaj deponija na vrijednost nekretnina i kvalitetu življenja nedvojben, no, smatra kako građani danas o tome puno više znaju, pa je i gledanje na problematiku drugačije.
- Ljudi su informirani i znaju puno, a na Mjesnom odboru je da zastupa interese građana najbolje što može. Mi to i činimo. Tako smo i došli do toga da se obuhvat utjecaja proširi, iako Zakon propisuje obuhvat do 500 metara, i činimo i dalje sve što je u našoj moći kako bismo ubrzali izgradnju kanalizacije. Ono što nam u selu treba izvršava se brzo, a o projektu kanalizacije ovog se proljeća povela ozbiljnija briga - ističe Milan Horvat.
Razgovarali smo s vlasnicima stambenih objekata koji primaju navedenu naknadu. Iako je jednokratna, Grad je isplaćuje u obrocima tijekom tri godine. Prva je uplata stigla u travnju 2011. Vera Lesar, Verica Mozeš, Marija Vugrinec i Željko Juras načelno nisu zadovoljni činjenicom da se naknada za umanjenu vrijednost nekretnine isplaćuje samo za kuće, a ne i za gospodarske objekte i vrtove jer i njih smatraju cjelinom u kojoj žive. Poljoprivredne površine nisu obuhvaćene navedenom odlukom niti se na bilo koji drugi način obeštećuju, no, naši sugovornici ističu kako jedino Željko Juras ima nešto kukuruza na zemljištu koje je na 400 metara od deponija.
Na pitanje o iznosima koje trebaju primiti kao naknadu ne izjašnjavaju se, no, saznajemo kako se kod 19 domaćinstava radi o iznosima u rasponu od 15 do 70 tisuća kuna. Primiti bilo koji od ovih iznosa u periodu od tri godine tek se simbolično osjeti u kućnim proračunima.
- Naknada bi nam se trebala isplaćivati svaka tri mjeseca tijekom godine, zaključno do 2014. godine. Grad baš nije uredan u uplatama, ali primamo ih - kaže M. Vugrinec.
Ono što najviše smeta Željka Jurasa postupak je procjene vrijednosti nekretnina koji se obavljao lani.
- Za procjenu nekretnine angažirao sam Dragutina Matoteka kao ovlaštenu osobu, no, gradonačelnik Branko Šalamon angažirao je gradsko poduzeće Stanorad u kojem radi njegov šogor. Nema razloga da se ne uvaži procjena koju sam osobno naručio i platio, a smeta me i to što je na koncu naknada određena prema kvadraturi kuće - kaže Ž. Juras.
- Po meni je nepravedno i to što su radili samo procjenu kuće, a ne i gospodarskih objekata i dvorišta. Sve ima građevinsku dozvolu i - kad nešto prodajete, tad prodajete kao cjelinu, zar ne? Mislim da smo djelomično namireni - ističe V. Lesar.
Dok Vera Lesar dodaje da je postalo neugodno reći da je netko iz Totovca i da je pitanje koliko je njihovo mjesto privlačno za život, Verica Mozeš smatra da im je obeštećenje podcijenjeno.
Bilo je neizdrživo
- Imamo besplatan odvoz otpada, ali rado bismo platili kad bi se vozilo drugamo. Znamo da je sadašnje rješenje deponija solidno i da je među najboljima u zemlji, no, već se dugo priča o tome da će ovdje biti pretovarna stanica. Pitamo se - kada? S druge strane, moramo biti otvoreni i reći da je stanje danas neusporedivo bolje od onoga prije nekoliko godina. Kad sam doselila ovamo prije dvadeset godina, bilo je neizdrživo. Od dima paljevine na deponiju niste mogli voziti cestom jer se ništa nije vidjelo - kaže Verica Mozeš, a u povijest se vraća i Željko Juras.
- Sada je puno, puno bolje nego što je bilo prije. Romi su palili smeće i odlagali životinjske ostatke na deponiju, pa je i smrada i dima bilo koliko hoćete. Sada požari više nisu česti, a miris nije ni blizu onom iz prošlosti. Otkako se počelo raditi s kasetama za otpad, bolje je - kaže Ž. Juras, čemu V. Lesar dodaje da ne vjeruje u projekt pretvaranja deponija Totovec u pretovarnu stanicu.
Žale se i zbog odugovlačenja s izgradnjom kanalizacije.
- Mi smo rijetki koji nemamo kanalizaciju u uvjetima življenja kraj odlagališta. Na podračunu Mjesnog odbora imamo novac za koji imamo dojam da se ne troši za našu osnovnu potrebu izgradnje kanalizacije - jasna je Verica Mozeš.
Oboljenja
- Naša komunikacija s Čakomom uistinu je dobra. Bez pretjerivanja, to jest tako. S njima nemamo problema, prije bih rekla da s Gradom imamo općenito veći problem. Čakom u granicama mogućnosti uvijek izlazi ususret. Imamo u Gradskom vijeću vijećnika Stjepana Trstenjaka, on je iz Totovca, ali nemamo dojam da štiti naše interese - kaže Vera Lesar.
Verica Mozeš i Marija Vugrinec dotiču se i teme oboljenja u Totovcu, o čemu Vera Lesar iznosi poneki detalj o tumorskim oboljenjima.
- U našem se selu već nekoliko puta razvijala polemika o oboljenjima sumještana. Mnogi su oboljeli, osobito od raka, neki su i prerano preminuli. Zanimali bi nas statistički pokazatelji o pobolu i da se netko time ozbiljno pozabavi. Zanima nas utjecaj blizine deponija na naše zdravlje i baš zato smatramo da smo kanalizacijski sustav već trebali dobiti - zaključuje Vera Lesar.
Aleksandra Ličanin

ŠALAMON: Na sanaciju 41 milijun kuna

Čakovečki gradonačelnik Branko Šalamon po ovom nam je pitanju ustupio svu dokumentaciju iz nadležnosti, kao i iznose koje Čakom uplaćuje u gradsku blagajnu na ime naknade jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi i naknade za namirenje umanjene tržišne vrijednosti nekretnina. U obje svrhe, od 2007. godine naovamo, Čakom je uplatio ukupno 7,374.687 kuna, Gradu Čakovcu 5,483.695 kuna, a za namirenje umanjene tržišne vrijednosti nekretnina građana 1,890.992 kune.
- U cijeloj prošloj godini Čakom je Gradu uplatio 1,2 milijuna kuna naknade za zbrinjavanje otpada, a ove godine, do 31. srpnja 826 tisuća kuna. Za namirenje naknade vlasnicima nekretnina lani su uplaćene 252 tisuće kuna, a ove 176 tisuća. Vlasnicima nekretnina za stambene objekte isplaćujemo naknadu u obrocima, zaključno do 2014. godine. Neki su već isplaćeni u potpunosti, pri čemu mislim na vlasnike nekretnina u krugu 500 metara - ističe gradonačelnik.
Kad je o poslu s otpadom riječ, Branko Šalamon naglašava da se od njega ima koristi, ali su i obveze velike.
- Projekti sanacije i kontroliranog upravljanja otpadom na odlagalištu su se počeli odvijati za mog mandata. U prvoj smo fazi na sanaciju potrošili 39 milijuna kuna, a sada je počela druga faza u koju su već utrošena 2,4 milijuna kuna - izjavljuje Šalamon i ukazuje na hrpu dokumentacije prikupljene u svrhu traženja novih tehnologija za upravljanje otpadom. Iako jedini u Hrvatskoj kontrolirano zbrinjavamo otpad, aktualni način upravljanja njime je zastario. Nove tehnologije su plazme, spalionce, mehaničko-biološka obrada, aerobna obrada i druge. Grad traži najbolju opciju za ovdašnje potrebe jer nije svaka od tehnologija jednako adekvatna niti rentabilna u vrstama otpada ovog podneblja.
Koliko kome?
Gradonačelnik nam je na uvid dao i popis mještana Totovca koji su primili i primaju naknade za umanjenu vrijednost nekretnina u krugu 500 i 600 metara. U potpunosti su isplaćene naknade vlasnicima nekretnina u užem krugu, i to obitelji Frast - 91 tisuća kuna, Juras 66 tisuća i Bene 13 tisuća kuna.
Za 19 domaćinstava u krugu 600 metara od odlagališta u konačnici će biti isplaćeni sljedeći iznosi: Josip Topličanec 29.970 kuna, Darinka Bužić 37.800 kn, Ivan Grabar 33.750 kn, Marija Vugrinec 53.460 kn, Josip Mozeš 33.142 kn, Stjepan Lesar 38.696 kn, Gabrica Medlobi 38.750 kn, Stjepan Mihalic 19.980 kn, Predrag Hlapčić 26.190 kn, Danica Vrbanec 63.104 kn, Stjepan Trstenjak 33.048 kn, Zvonimir Horvat 42.654 kn, Vladimir Kovačić 69.314 kn, Herman Šopar 15.390 kn, Josip Novak 45.063 kn, Ana Horvat 44.280 kn, Stjepan Sabol 33.750 kn, Zvonimir Novak 37.260 kn, Željko Juras 42.892 kn. Ukupno 738.494 kn. (AL)