U PROTEKLI CIKLUS JAVNIH RADOVA UKLJUČILE SU SE I NEKE UDRUGE

Hrvatski zavod za zapošljavanje protiv nezaposlenosti se bori nizom mjera iz sklopa Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja. Jedna od njih su javni radovi - HZZ tu financira pun trošak plaće od 2 i pol tisuće za one koji su tako zaposleni. Model je u Međimurju već dobro uhodan, niz općina koristi mogućnost privremeno se pojačati ljudima, uglavnom u komunalnim poslovima, na uređenju javnih i zelenih površina ili prostora, a ponekad, ali rjeđe, i na poslovima u samoj upravi. U drugoj polovici prošle godine u Međimurju su tako bile zaposlene 62 osobe. Po tome naša Područna služba HZZ-a, ali i njeni partneri, općine i gradovi, prednjače u Hrvatskoj. Prošla je godina donijela i jednu novost. Među onima koji su zaposlili ljude bile su u Međimurju i tri udruge koje se ranije nisu mogle javljati na natječaj HZZ-a. U dvije smo pogledali kakvo je iskustvo, s obje strane, i poslodavaca i onih koji su šest mjeseci radili. Udruga Duga plus bavi se biodinamičkom poljoprivrednom proizvodnjom. Njena predsjednica Bernarda Orehovec, kao promicatelj ovog pristupa poljoprivredi, poznata je diljem Hrvatske, a i izvan njenih granica. Pomoć onih koji žele raditi i učiti o biodinamičkoj poljoprivredi rado je prihvatila. Angažirala ih je na uređenju oglednog vrta za biološko-dinamičku proizvodnju. U drugoj polovici godine tu je bilo četvero zaposlenih, a mogli bismo angažirati i više, kaže. Oko Uskrsa će u vrtu biti 12 volontera.
U ovom programu Duga plus zapravo je sudjelovala s još jednom udrugom. Dvije njene privremene zaposlenice - Đurđica Nukić i Natalija Vrček, obje Čakovčanke, članice su Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom. Uz njih su tamo radili i Ivanka Novak iz Šenkovca i Milan Šinko iz Žabnika.
- Dio antropozofskog učenja dr. Rudolfa Steinera jest da treba pomoći osobama koje imaju hendikep, pa smo rado pružili priliku ovim djevojkama, kaže Bernarda Orehovec. 29-godišnja Đurđica Nukić ima dvije struke, pomoćna je kuharica i pomoćna krojačica, ali nema radnog staža jer se posao baš ne nudi.
- Prezadovoljna sam bila poslom i drago mi je što sam tu radila jer sam shvatila da s biljkama treba raditi sa srcem i dušom.
Natalija Vrček dvije i pol godine radila je u struci u jednom butiku. Slaže se s Đurđicom:
- Drago mi je što sam naučila neke nove stvari, osobito mi se dopala sadnja jagoda u čašice.
Bernarda Orehovec dodaje da su bile vrijedne i naučile osnovne postupke biodinamičke proizvodnje - sadnju, presadnju, ubiranje, sortiranje i preradu, do završne faze, pakiranja u staklenke i pasterizacije. Nekim vještinama moći će podučiti i druge pripadnike svoje udruge koja i sama ima gospodarstvo u Celinama.
Jedina slaba strana ove suradnje bila je što je prekratko trajala. Ne bi li za temeljito učenje vrtlarske vještine bilo potrebno da se zaposleni duže osposobljavaju? Bi li same zaposlenice voljele nastaviti i steći razinu znanja koja bi možda omogućila da im biodinamičko vrtlarstvo i proizvodnja budu i životni poziv?
- Iskreno, nisam sigurna, kaže Đurđica, voljela bih naći posao u svojoj struci, kao kuharica. Ali poznavanje proizvodnje hrane na prirodan način i dobro kuhanje idu ruku pod ruku, možda tako bude.
Natalija kaže:
- I ja bih dala prednost svojoj struci, krojenju, samo ne uz stroge norme, ali zašto ne i ovo. Bilo mi je drago što sam ovo naučila.
Iskustvo Udruge Međimurske roke iz Brezja u osnovi je isto.
Ona čuva tradiciju starih vještina ručnog rada, u prvom redu tkanja i pletenja, sa svojim se proizvodima redovito pojavljuje na prigodnim sajmovima poput onih uz Porcijunkulovo ili uz Božić u Čakovcu, ali i na sličnim priredbama širom zemlje. Proteklih šest mjeseci u proizvodnji, ali i sajmovanju članicama Udruge pomogle su Marija Naranđa iz Hodošana, Marija Bašnec iz Goričana i Lana Kontrec iz Čakovca. Marija Naranđa ima radno iskustvo, i to podosta, 26 je godina radila u trgovini. Posao je izgubila sa stečajem Vame u Prelogu. Zbog staža ima i određenu novčanu naknadu kod HZZ-a. Marija Bašnec je 15 godina radila u goričanskom Meisu, bez posla je ostala pred 8 godina, kad je tvrtka smanjivala broj radnika. Lana je strukom pomoćna krojačica, ali nema staža, spada u kategoriju “teže zaposlivih”, kako se to kaže službenim rječnikom HZZ-a, zbog problema sa zdravljem, odnosno invalidnošću.
- Zahvalna sam na prilici što tu radim tih šest mjeseci, kaže Marija Naranđa. U mojim godinama nitko više neće uzeti trgovku, tu nemam nade. Zato je bilo lijepo ponovo se osjetiti korisnom, a i to što sam naučila, mada i inače pletem, iz hobija.
Ovi poslovi ni za Mariju Bašnec nisu predaleko od onoga što je nekad radila, dok su za Lanu već posve blizu njene struke. Ipak, sve tri nova znanja smatraju lijepim iskustvom. Dio posla za Udrugu je i pojavljivanje na sajmovima, a tome je žrtvovano dosta vikenda. Trebalo je naučiti i kako se obratiti potencijalnim kupcima, svladati tremu pred ljudima. Za Mariju Naranđu to, naravno, nije bilo novo, ali za Mariju Bašnec i Lanu jest. Predsjednica Udruge Međimurske roke Mirjana Biber-Hren kaže:
- Nismo se lako lako odlučili uzeti ljude u javnim radovima, odvagivali smo razloge za i protiv. Za djelatnost nam je značajna podrška ministarstava turizma i kulture našim programima, ali je uvjet da poslujemo pozitivno. U javnim radovima HZZ financira plaće, ali računovodstvo za zaposlene vodimo mi, poput poduzeća, pa smo i mi tu morali učiti. Što u slučaju da nešto zapne u financiranju plaća jer je kriza pogodila i državu? Bilo je bojazni da se može dogoditi da nas jedna državna institucija stavi u nezgodan položaj, a ministarstvima da to bude argument da nam prekinu podršku. Ali odlučili smo prihvatiti ponudu i nije nam žao, dobili smo tri vrijedne suradnice.
I ovdje ima dodatak. Valjalo bi da se angažaman u javnim radovima nastavi barem do pune godine, kaže Mirjana Biber-Hren.
- Već smo se sprijateljili, ali bi to omogućilo i našim zaposlenicama da dođu do razine znanja koja bi im omogućila samostalnost u proizvodnji, možda i u poslu u ovoj struci.
Svi se, dakle slažu da bi valjalo nastaviti. Svi bi rado nastavili, one koje su dobile posao i ne samo zbog prihoda koji su imale šest mjeseci. No, tek će se vidjeti što će se događati ove godine.
- Upravno vijeće HZZ-a tek mora odrediti konkretne provedbene mjere nacionalnog programa, kaže Marina Kodba, pomoćnica pročelnika Područne službe HZZ-a u Čakovcu. U ovom trenutku ne može se govoriti o tome kad će se program javnih radova nastaviti, a ni u kojem obimu, s obzirom na to koliko će sredstava biti raspoloživo. No, tome da iste osobe opet dobiju posao kod prijašnjeg poslodavca doista postoji i formalna zapreka. To je odredba da osoba koju se zapošljava mora na Zavodu biti evidentirana 12 mjeseci, odnosno u angažamanu u javnim radovima mora se napraviti stanku od 12 mjeseci. Ovo ograničenje ima svoju logiku, nastoji se da i drugi dobiju priliku da dođu do posla u javnim radovima. No, situacije koje smo izložili specifične su. Pročelnik Područne službe Vladimir Zebec dodaje:
- Upozoravamo našu središnjicu na ove detalje, već smo sugerirali da je u ovakvim slučajevima dobro da se zapošljavanje nastavi kod istog poslodavca. Ali nismo sigurni da su nas dobro čuli.
Možda pomogne ako se čuje i glas onih kojima je mjera javnih radova namijenjena.
Dražen Kovač