Z. HORVAT: Osjećam se zdravo i sposobno

Općina Donji Kraljevec u nečemu je svakako jedinstvena u Hrvatskoj. Njen načelnik Zlatko Horvat zacijelo je jedini u Hrvatskoj koji je u svom mandatu prošao transplantaciju srca. Bolest, pa transplantacija i oporavak obilježili su i njegov mandat - s posla je bio odsutan 18 mjeseci, vratio se u studenome prošle godine. Usprkos tome, javni poslovi Općine u prošlom mandatu imali su njegov osobni pečat. Razgovarali smo sa Zlatkom Horvatom o učinjenom i propuštenom, a i o namjeravanom, do kraja mandata, možda i u novom.
Vaša je bolest bila vrlo teška, a transplantacija srca svakako je izuzetno težak zahvat. Kako se sada osjećate, osobito s obzirom na zahtjeve posla?
- Dobro sam, nema teškoća. I ovu priliku moram iskoristiti kako bih zahvalio svima koji su mi u bolesti i oporavku pomogli, svojim liječnicima i medicinskom osoblju, a i nepoznatom donatoru srca, a s druge strane ljudima ovdje. Uz obitelj - suprugu Darinku, kći Ines i sina Dominika, to su suradnici u Općinskom vijeću, u općinskoj upravi i po mjesnim odborima, i drugdje u lokalnoj i regionalnoj samoupravi Međimurja. Posebno zahvaljujem svom zamjeniku Kristijanu Baranašiću koji je 18 mjeseci nosio teret mojih zadataka. Moram zahvaliti i mnogima drugima koji se me se sjetili, nazivali ili posredno pitali za mene i dali me pozdraviti.
Nije li povratak na stresni posao općinskog načelnika pomalo riskanatan potez koji je tražio i hrabrost? Je li Vas ovo iskustvo možda promijenilo?
- Nije bilo hrabrosti, liječnički konzilij je procijenio da se mogu vratiti na posao. Ako sam liječnicima vjerovao kad su mi predložili transplantaciju, zašto im ne bih vjerovao i u tome? Stres izbjegavam, ne uzbuđujem se i ne nerviram. Ali u tome sam ostao kakav sam bio, smiren, sklon suradnji i dogovoru. Ponekad smo sklon raspravama i trzavicama i tamo gdje za to nema ni povoda, ali ja težim sporazumu, što mi je i inače odlika. U tome nema promjene mada bi, istina, to drugi morali reći.
Općina Donji Kraljevec među onima je koje su u periodičnim obračunima znale bilježiti znatan manjak, pa bi to izazvalo polemike u Općinskom vijeću. Koji je razlog teškoćama?
- Ušli smo u velike, ambiciozne projekte izgradnje kanalizacije i pročistača, s uređenjem prometnica u svim naseljima. Ali treba naglasiti da u to nismo ušli sami, precijenivši. To je bio zajednički projekt s Međimurskim vodama koje su financirale najveći dio od ukupne vrijednosti od blizu 100 milijuna kuna, dok je obveza Općine 12,2 milijuna kuna, ili 22 posto. S druge strane, na općinski se proračun odrazila kriza, pali su porezni prihodi. Država je i prepolovila iznos naknade za priključenje na kanalizaciju, naš prihod, koja sada iznosi 1.972,05 kuna. Ove ćemo godine tako iz naknada ubrati pola milijuna kuna, a po starome bi to bio puni milijun. Manjak je riješen proračunom za 2013. godinu, planiranim uravnoteženo. Bitno je da smo s Međimurskim vodama sklopili sporazum o odgođenoj otplati preostale naše obveze od 9,3 milijuna kuna koju ćemo vratiti mjesečnim obrocima do 2019. godine. Zahvalni smo im na razumijevanju. Od poslova iz ovog sklopa, ostao je još samo dio prometnice u Palinovcu. Uređenje vrijedno oko 3 milijuna kuna predviđamo u proračunu za ovu godinu, a obvezu ćemo podjednako podijeliti mi i ŽUC. Sada smo jedina općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, možda i šire, koja ima potpuno uređenu komunalnu infrastrukturu, svoj pročistač. Po tome smo ispred Grada Čakovca i druga dva grada u Međimurju, a i svih drugih općina, a da nam je država ostavila samo 12,2 posto od ukupnog tereta. Tu šansu trebalo je iskoristiti. Neke teškoće koje su se pojavile opravdana su cijena. Ukupno smo za projekte na području Općine od 2007. godine dobili državnu pomoć od blizu 110 milijuna kuna, kao malo koja općina.
Općina Donji Kraljevec složena je od šest naselja i uvijek bude pitanja o ravnopravnosti u dodjeli sredstava za projekte i poslove. Što odgovarate na prigovore?
- Mjesni odbori sami raspolažu određnim sredstvima za osnovne potrebe. Ali važni su zajednički projekti, a tu je upravo u tijeku izrada dokumentacije za rekonstrukcije domova kulture u nekoliko naselja. Ta je dokumentacija presudan preduvjet da bi se od države moglo tražiti pomoć. Preostali su zadnja faza poslova na domu u Donjem Kraljevcu, u Hodošanu će trebati rekonstruirati cijeli objekt, u Palinovcu još unutrašnjost i dio etaže, a u Svetom Jurju u Trnju unutrašnjost i vanjski izgled. Izradu projekata stavili smo u proračun. Prvo sam se dogovorio s predsjednicima MO-a i klubovima u Općinskom vijeću, što prije nije bila praksa. Zato je i proračun prošao relativno lako.
Počela su priključenja na kanalizaciju. Već je postavljeno pitanje mora li se i u uvjetima oskudice ljude tjerati na priključenje?
- Zakon jasno kaže da se oni koji žive na prostoru na kojem je omogućeno priključenje moraju priključiti. No, građanima omogućujemo da to učine u roku od godine dana. Uz vrijednost postavljanja priključka koja varira od 3.700 do 3.900 kuna, građane priključenje stoji blizu 6 tisuća kuna.
Nažalost, ne možemo utjecati na činjenicu da su oni koji su naknadu platili ranije na neki način oštećeni, a još su i čekali. Za one koji su se priključili u sadašnjoj akciji priključenja naplata usluge odvodnje počet će s mjesecom travnjem. I onima koji se još nisu priključili ići ćemo na ruku. S Međimurskim vodama pripremamo još jednu akciju, uz nešto manje pogodnosti, cijena neće biti niža, ali će biti moguća obročna otplata. Ali priključiti se mora, kanalizaciju smo gradili zato da bismo zaštitili svoj okoliš, u prvom redu podzemne vode.
Što je s uređenjem industrijske zone u Palinovcu za koju je državna pomoć stigla, ali radovi još nisu obavljeni?
- Država je doista dala milijun kuna za poslove u ovoj zoni. Projekt predviđa izgradnju kanalizacije i uvođenje plina, uređenje prometnice s pješačkom stazom i postavljanje javne rasvjete. Kanalizacija je izgrađena, napravljen je i projekt nužne trafo-stanice te projekti ceste i javne rasvjete. Pola od dobivenih državnih sredstava utrošeno je na obavljene poslove, ali je onda ponestalo novca jer je Tegra prisilno naplatila neke poslove. Istina je, teškoće s financijama Općine osjetile su se u nekim stvarima. Ali pomoć države treba opravdati - ove ostale poslove planirali smo za ovu godinu, one za koje je država dala novac obavit ćemo do svibnja. Dosta ćemo i sami uložiti. Ukupna vrijednost poslova u zoni je oko 2 milijuna kuna, onaj drugi dio moramo sami osigurati.
Što je s poslovima koji predstoje i koje valja planirati bez obzira na to što se ne zna tko će ih voditi u ime Općine?
- Pred nama je projekt navodnjavanja za područje Grada Preloga i općina Donji Kraljevec i Goričan, vrijedan ukupno stotinjak milijuna kuna. Još se ne zna koje će u njemu biti obveze naše općine, ali je jasno da će donijeti dosta aktvnosti, a i koristi poljoprivredi.
Za naredno razdoblje predlažem, bez obzira hoću li ja voditi poslove, projekt u kojem bi Općina kupovala stara gruntišta i privela ih svrsi kako bi mladima omogućila da dođu do gradilišta u svojim mjestima. Komunalna infrastruktura je gotova, sad se treba okrenuti poslovima u zajednici. Zato bi trebalo ispitati i mogućnost otvaranja doma za starije i nemoćne osobe, kao općinske ustanove.
Dražen Kovač

ŠTO KAŽU MJEŠTANI

Andrej Špoljar, automehaničar iz Donjeg Kraljevca:
- Uređeni jesmo, ali bojim se da je u drugome politika loša, osobito za nas mlade. Udruga mladih u Donjem Kraljevcu prepuštena je sama sebi, dok je, po nekim informacijama, udruzi u Svetom Jurju Općina pomogla – ne znam je li to u redu.
Antun Novak, umirovljeni autoprijevoznik iz D. Hrašćana:
- Imamo svu infrastrukturu, ali i o drugom bi trebalo voditi računa. Općina nema komunalnog redara, a ljude treba siliti na red, septičke jame se, npr., prazne svugdje. Ukazivao sam na to, rekli su da će redar biti postavljen. Ne znam, doduše, treba li to kao propust pripisati načelniku, kad je bio odsutan.
Zlatko Lovrenčić, vijećnik MDS-a, najaktivniji u oporbi:
- U jedinoj općini u kojoj su i načelnik i zamjenik profesionalci, i za svoj posao primaju plaću trebalo se učiniti puno više nego jest. Sigurno se trebalo izbjeći da Općina upadne u blokadu, a da s druge strane plaća kaznu zbog nezakonito isplaćivanih dnevnica.