ZLATA GAŠPARIĆ: Nova farma bila je naš pun pogodak

Poslovanje najvećeg međimurskog poljoprivrednog poduzeća, Agromeđimurja d.d. Čakovec, rijetko je predmet javnog interesa budući da se stanje i zbivanja u hrvatskoj poljoprivredi uglavnom procjenjuju prema informacijama koje dolaze u javne medije s današnjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
S druge strane, to možda je tako jer Agromeđimurje je jedan je od rijetkih, iznimka među nekadašnjim poljoprivrednim kombinataima, koji su našli svoje mjesto na tržištu, prošli proces pretvorbe i restrukturiranja bez dramatičnih događaja, a danas u svom okruženju funkcioniraju besprijekorno.
No, ne treba zaboraviti da je u slučaju Agromeđimurja i za dramatiku bilo mjesta (sredinom devedesetih) kada je poduzeću uskraćeno raspolaganje s 3.000 hektara državnog zemljišta koje je otišlo u zakup, a 2.000 hektara zemljišta koje je poduzeće u svom 60-godišnjem poslovanju otkupilo proglašeno državnim.
Danas se na to u Agromeđimurju jednostavno više nitko ni ne osvrće (nema svrhe), a kakva je trenutna situacija u poduzeću za list Međimurje govori predsjednica Uprave Zlata Gašparić, dipl. ing. agr.
IMAMO DUGOROČNE UGOVORE
● Danas, kada se svi žale na krizu, na nemoguće gospodarske prilike, Agromeđimurje je nemoguće naći među onim tvrtkama koje nešto stalno traže od Vlade, zahtijevaju...
- O kriznim kretanjima na tržištu s naše perspektive se ne može govoriti jer u poslovanju kakvo ima Agromeđimurje mi smo, koliko je god to moguće, ipak dijelom zaštićeni od cjenovnih i drugih udara na tržištu. Naime, naša se cjelokupna proizvodnja oslanja na stočarstvo, iz kojeg ostvarujemo 60% ukupnih prihoda, a uzgojena stoka je u ugovorenoj proizvodnji za dugogodišnje poslovne partnere, bili to prerađivači kao što je Vajda Čakovec ili netko treći za koga, primjerice, koristimo svoj ratarski kapacitet i objekte samo za uslužni tov stoke.
DOBRA INVESTICIJA
● Pred dvije godine otvorili ste kraj Belice velik novi svinjogojski reprocentar, vjerujem - dovoljno je vremena prošlo da se sumiraju neka iskustva...
- Ta je nova farma naš pun pogodak - danas radi punim kapacitetom projektiranim za držanje 1.000 krmača s uzgajalištem prasadi, 35 milijuna kuna dobro je investiran novac. Tehnologija ugrađena prema najzahtjevnijim europskim standardima daje projektirane efekte: uz manje troškove u energiji, manje ljudskog rada, podignuta je produktivnost... To je nešto posve novo, to je investicija kakvih je – duboko vjerujem – upravo gladno hrvatsko gospodarstvo.
45.000 PRASADI
● Znači li to da staru svinjogojsku farmu u Buzovcu kraj Čakovca možete gasiti? Zbog njenog utjecaja na okoliš, vama se najviše javno prigovara?
- Bojim se da taj utjecaj na okoliš koji ljudi pripisuju farmi ipak manje naš nego nam se pripisuje, a više od objekata u susjedstvu. Naime, mi ne gasimo tu farmu, ali je ni ne dižemo u kapacitetu, već proizvodnju te farme svodimo na optimalan minimum. Danas na godišnjoj razini uzgojimo 45.000 komada prasadi od 2.100 krmača najkvalitetnijeg matičnog krda s vrijednom genetikom...
RATARENJE ZA STOČARENJE
● To je u hrvatskim prilikama izniman rezultat, no što je s ostalim proizvodnjama?
- Rekla sam da se oslanjamo na stočarstvo, što znači da je pretežit dio ratarske proizvodnje u funkciji stočarstva, pa uz svinjogojski program na godišnjoj razini imamo preko 3.000 komada utovljene junadi. Treba znati da je naša mjesečna potreba za prehranu stoke samo u kukuruzu na razini višoj od 800 tona suhog zrna.
Na 2.500 hektara oranica koje obrađujemo uzgojili smo 2009. godine 1.200 tona ječma, 11.000 tona kukuruza, 5.000 tona pšenice (ove nam je godine trećina uroda bila u kategoriji stočne pšenice), imamo 1.300 tona uljane repice, oko 1.000 tona luka, 300 tona konzumnog graška (na pedesetak hektara imali smo namjensku proizvodnju luka i graška za Podravku)...
VOĆA 9.000 TONA
- Izvan te ratarske proizvodnje je voćarstvo – jabuke na 220 hektara ubrano je oko 9.000 tona, 6.000 tona je bilo prvoklasne konzumne jabuke i 3.000 tona jabuke u klasi... Za specifično voćarsko tržište imamo i uzgoj do 200.000 komada voćnih sadnica i do 60.000 komada loznih sadnica godišnje. Dakle, tu se, vidljivo je iz brojki, radi o velikoj organiziranoj i stručno vođenoj proizvodnji.
TRGOVCI NE ZNAJU S VINOM
● A vinogradarska proizvodnja, vinarstvo?
- Prošle su godine vinogradi, a mi ih imamo 120 hektara, uz pšenicu najviše stradali u nepovoljnim vremenskim prilikama. Dvije godine uzastopce imali smo tuču, što odmah donosi količinski podbačaj u proizvodnji, ali i uz štete od tuče, odnjegovalo se skoro 80 vagona vina. Za mnoge je čudno, ali prodaju vina uzimamo u svoje ruke. Trgovački centri nisu dobra mjesta za prodaju vina, traže samo niske cijene, bez obzira na sadržaj boce, stalno dižu svoje rabatne zahtjeve, postavljaju uvjete... Razvili smo već u velikoj mjeri svoju maloprodaju u šest vinoteka, pokrili smo velik dio sjeverozapadne Hrvatske i moram reći da to vrlo dobro ide.
ZEMLJA JE POSEBNA
● Ove vam godine visi nad glavom mač programa raspolaganja državnim zemljištem, sva vam je zemlja koju obrađujete zakupljena, a zakup ističe. Što očekujete?
- Bez obzira na iskustva iz sredine devedesetih, mislim da se prema programima raspolaganja državnim zemljištem u jedinicama lokalne samouprave ne mora dogoditi – uz malo dobre volje - ništa loše. Makar, puno tih programa podrazumijeva prodaju zemljišta, a teško je kupiti zemlju, za to malo tko ima snage. Inače, mislim da je pravo svetogrđe prodavati državnu zemlju. Općine bi trebale zadržati zemlju u svom vlasništvu i davati je u dogodišnje koncesije. Prodaja je jednokratna korist, primjerice - Kotoriba je za prodanih 300 hektara u prošlih 15 godina dobila novca za jedan kilometar asfaltne ceste!
Zemlja je posebna. Ako je općine i gradovi prodaju, ulaskom u EU nema nikakve zapreke da od novih vlasnika stranci kupuju tu zemlju. Ostane li zemlja u vlasništvu jedinica lokalne samouprave – sustavom koncesija dobiva se i trajni izvor prihoda i trajna kontrola namjene zemljišta koje je jedinstven i nenadoknadiv resurs.
IPARD JE NOVA PRILIKA
● Upravo je raspisan natječaj za dvije mjere pretpristupnog EU-programa IPARD. Ulazite li u konkurenciju?
- IPARD je nova prilika.Jasno, imamo planova i projekata koje možemo usmjeriti u IPARD. Iskustva koja smo stekli sa SAPARD programom govore da bismo opet mogli iskoristiti priliku koju pruža novi pretpristupni program. Primjerice – od naših voćnjaka tek je 45 hektara pod zaštitnom mrežom, spremamo se pokriti još 30-ak hektara, no mislim da je vinarstvo djelatnost u kojoj bismo mogli najviše dobiti u IPARD programu...

Marijan Belčić