Zlatna groznica u Draškovcu!

Štedljivi Draškovčani došli su na ideju da u okviru uređenja okoliša župne crkve naprave bušotinu kako bi došli do besplatne vode za navodnjavanje te da montiraju i slavinu za osvježenje.
- Laserski smo izmjerili visinu tornjeva na Crkvi sv. Roka, a precizna mjerenja pokazala su 42 metra visine. Potom smo krenuli s bušenjem točno na 42. metru udaljenosti od crkve i bušili do 42 metra. Na toj dubini svrdla su naišla na okamenjen ostatak panja te se slomila. Bušenje je time završilo, a voda počela izvirati. U tijeku je analiza kako bismo potvrdili pitkost i saznali sastav vode, ali u trenutku kad je posao bio privođen kraju, ljudi koji su bušili pozvali su me i rekli: “Joža, trebao bi dati ovaj uzorak pijeska na analizu jer u njemu nešto svjetluca. Izgleda da ima zlata” - ispričao nam je član odbora za izgradnju Josip Kobal za kojeg su njegovi Draškovčani već počeli govoriti: gdje Joža počne kopati, naiđe na blago. Sad čekaju da Joža nađe naftnu žilu i od preloškog kraja napravi - Ujedinjene Preloške Emirate. Međutim, Joža je naišao na zlato. Josip Kobal je u prisustvu predsjednika Mjesnog odbora Draškovec Alojza Repalusta, a potom i župnika Matije Vonića u plastičnu vrećicu uzeo uzorak iz bušotine: šaku draškovečkog svjetlucavog blata.
- Ne želim ništa govoriti za javnost dok ne budem siguran da u ovom uzorku ima zlata - rekao je Josip Kobal i nazvao Roberta Nestića iz Donjeg Vidovca koji se ispiranjem zlata bavi 11 godina. Robert je odmah ponudio pomoć te smo zajedno krenuli stručnjaku u Donji Vidovec. Čim je bacio pogled na sadržaj vrećice, Robertovo je oko zasjalo: - Ima zlata - rekao je i dodao da to treba provjeriti ispiranjem. Na vodi, uz pouzdano, starinsko oruđe, Robert Nestić izdvojio je malu količnu zlata. Iz skromnog uzorka. Da su bile barem dvije kante pijeska iz bušotine, napravila bi se zlatna, 24-karatna grudica.
- Šteta što niste znali da treba uzeti puno više materijala da napravimo prvi zlatni grumen za uspomenu na ovo slučajno otkriće - rekao je tridesetdvogodišnji Robert Nestić.
- Zlata u Dravi ima dosta i tko zna gdje tražiti i kako ispirati, napornim radom može prikupiti prilično vrijednu količinu. Taj je posao isplativiji od poljoprivrede. Teško je reći koliko se grama može isprati na nalazištu jer ovisi (i) o sreći.
Ponekad povedem obitelj na kupanje na Dravu i dok oni odmaraju i uživaju, ja ispirem. Zna se dogoditi da izdvojim zlata i do 500-tinjak eura vrijednosti. Riječ je o najčišćem, 24-karatnom zlatu koje na tržištu prodajemo za 180 do 220 kuna za gram. U posljednje vrijeme ponovo jača zanimanje za dravskim zlatom i viđamo sve više čamaca s ispiračima. Međutim, malo je znalaca i entuzijasta koji su u stanju satima ispirati kubike i kubike šljunka da bi izdvojili plemeniti metal. Osim osnovne vještine, potrebno je i iskustva, a uskoro će Dravom, od spruda do spruda, zaploviti 3 do 4 nova, mlada zlatara i to me raduje. Za mene je zlatarenje obiteljska tradicija koju je započeo moj djed Đura Nestić. No, zlatarenje sam ozbiljno počeo učiti prije desetak godina od iskusnih donjovidovečkih zlatara, među kojima me vještinama učio i iskusan vidovečki zlatar Matija Horvat. Danas već pod prstima i od oka mogu procijeniti ima li zlata u pijesku, a ono što ovaj posao čini posebnim je oruđe koje stoljeća nisu promijenila. I danas, kao i nekada, ispiranje se vrši starinskim oruđem i uz puno znoja - kaže Robert, a njegov otac Vinko Nestić priča kako je nekada, u doba njegove mladosti, iz ovog kraja niz Dravu kretalo i više od stotinu zlatarskih čamaca. Zlatari su dva tjedna provodili ispirući da bi se kućama vraćali s dragocjenim grumenima.
PITKO ZLATO
Vijest o zlatnoj vodi koja teče ispod Draškovca brzo se pronijela selom, a Draškovčanin Vlado Vadas zavapio je:
- Najte to metati v novine, cirkvu buju nam “premestili”! Od zlatara Roberta saznajemo da zlata nema u vodi, već ga na sprudove Drava naplavi trgajući svojom snagom dijelove obale. Dragocjenog metala ima i ispod Draškovca. Koliko? Vjerojatno nikad nitko neće saznati, ali će ga ljudi piti iz slavine koja će ovdje uskoro biti postavljena da taži žeđ prolaznika. U davnini, priroda je zakopala blago pod Draškovcem, da bi bilo otkriveno baš u trenutku kad novi trg koji se rađa i stara, zavjetna crkva trebaju istinitu priču koja će privući pažnju vjernika izdaleka. Dva tornja odavno svjedoče o kuginoj prijetnji i neuništivoj vjeri ljudskoj u izbavljenje, a sada ta priča dobiva sjaj - od pitkog zlata.
Željka Drljić
Snimio D. Lesar