Graditeljska: praksa i argumenti iz prakse

U godini u kojoj Graditeljska škola Čakovec obilježava i ponosno slavi
50-godišnjicu upornog, teškog i uspješnoga rada, događaju se napisi i karakterizacije koje ne možemo smatrati tolerantnima, nego naprotiv : neistinitima i uvredljivima.
Pitamo se kako i zašto se ova škola s dobrom reputacijom i tradicijom (ove godine obilježavamo pedesetu obljetnicu) kvalificira kao teret zajednice, trag nekog drugog vremena i odjednom otpisuje kao suvišna, tim više što je, podsjetimo se, pred samo par godina osnovana sasvim nova takvog profila – u Varaždinu. Nismo tom prilikom rekli ništa vjerujući i nadajući se da se zna što se i zašto radi. Današnja zbivanja potvrđuju da to baš i nije tako (ili – jest, ali su motivi i ciljevi odluka otuđeni od nas?). Politički potpisi i rukopisi prilično u očiti, a priče koje prate cijelu situaciju neugodne. Da im ne vjerujemo? Nama kao kolektivu (a škola je to što jest po kolektivu) nitko nije ništa objasnio, kamoli nas bilo što pitao.
No, mi smo Nastavničko vijeće pa ostanimo u zbornici i na nastavi. Nikad nije bilo lako raditi u našoj školi. Uz dobru stručnu osposobljenost neophodno je dobro ovladavanje psihološkim znanjima i vještinama jer se u vrlo velikom broju slučajeva suočavamo s problemima nemotiviranosti (i za rad uopće, i za učenje), s mnogo krivih preduvjerenja koja treba preoblikovati, a to zahtijeva dugotrajni sustavni timski rad. U našem poslu poučavanje u struci, tj. obrazovanje, nikad nije bilo odvojeno od poučavanja u općim životnim disciplinama, tj. odgoja.
Tako složene zadatke mnogi od nas ne rješavaju kao posao nego kao misiju, doslovno – poziv, jer konvencionalno shvaćanje posla – kao posla – nije dovoljno.
Koliko u tome uspijevamo, dokazuju generacije međimurskih arhitekata i građevinara koji se dokazuju u struci, i naši učenici, sada studenti na hrvatskim i europskim sveučilištima.
Tvrdnja da se ne prilagođavamo aktualnim društvenim tijekovima i da radimo po zastarjelim programima rečena je bez uvida u stanje stvari. Pročelnica je mogla provjeriti koliko i kakve programe su izradili nastavnici Graditeljske škole Čakovec: kompletne sadržaje stručnih predmeta za novo zanimanje - dizajner multimedije, programe stručnih predmeta za jedinstveni model obrazovanja u graditeljstvu, programe za zanimanja arhitektonski i građevinski tehničar, po kojima rade graditeljske strukovne škole u čitavoj Hrvatskoj. Svi programi i planovi objavljeni su u službenom prosvjetnom glasilu Ministarstva obrazovanja, i lako je provjeriti autore.
Kontakti sa srodnim školama u našem okružju (Mađarska, Austrija……) dobar su nam poticaj i orijentir na osnovi kojeg možemo odčitati svoju poziciju i raditi na internim poboljšanjima. Držimo ne samo da slijedimo društvene tijekove nego u njima prednjačimo, osobito u kontekstu srodnih nam škola.
S obzirom na to da pratimo životne putove svojih učenika i njihovo uključivanje u daljnje obrazovanje i rad, znamo da su kvalitetni pa ih poslodavci rado zapošljavaju imajući povjerenja u njihovu kvalificiranost i izgrađenost. U našoj županiji, nakon nestanka Građevinskog kombinata, pojavilo se više manjih i nekoliko većih poduzeća pa su potrebe za građevinarima ostale uglavnom iste. Neposredno prije krize skoro su sva naša trogodišnja zanimanja bila deficitarna. Upravo to je razlog zbog kojeg sadašnji ustroj kompleksa, tj. jedinstvo doma i škole, smatramo bitnim i poticajnim u pridobivanju učenika sa šireg područja u obrazovne grupe za koje postoji potreba „na tržištu rada“, ali je slabija zainteresiranost, uglavnom zbog njihove neatraktivnosti. Kolika je vrijednost rada učenika i kako je važna praktična nastava, može svatko provjeriti i uvjeriti se, na primjer, šetajući pored Pedagoške akademije, danas Učiteljskog fakulteta. Rekonstrukciju ograde izradili su učenici Graditeljske škole, budući zidari, dakle 16 i 17-godišnjaci, uz sigurno vodstvo stručnih učitelja.
Umjetnički smjer, koji postoji jedanaest godina, stekao je izuzetan renome, koji je dokazan nizom uspješnih i atraktivnih izložbi diljem Hrvatske. Obrazovanje za dizajnera obrazovanje je za budućnost, a, moramo priznati, znatno je dinamiziralo i obogatilo život cijele zajednice budući da se naši učenici pojavljuju u javnom životu i kao mladi stvaraoci, i kao (što svakako nije zanemarivo) kultiviran dio populacije koji može biti jamac razvijanja potrebe za kvalitetnijim životnim sadržajima.
Informatičko obrazovanje nezaobilazna je potreba trenutka s neslućenim perspektivama u budućnosti. Kad smo uvodili smjer medijskog tehničara, za to važno područje nije postojao interes na drugim školama budući da je ono dobrim dijelom vezano uz umjetnost, dakle – najbliže našim profilima. Sve programe osmislili smo i napisali sami, a sad bi, ovako sređen materijal, rado prisvojili drugi. Stalo nam je do tog obrazovnog programa jer smo dosad ostvarili zapažene rezultate: naši su učenici u klasi multimedije višestruki prvaci države.
Uz redovito obrazovanje radimo i na obrazovanju uz rad. Nismo primijetili da za tim vidom usavršavanja nema potrebe u praksi. I taj oblik obrazovanja neprestano se, kroz izradu novih programa i primjenu novih oblika poučavanja, usklađuje s potrebama i normama vremena.
Obrazovanje u kojem su tijesno povezani škola i dom označuje se zaostalim, preživjelim, no ono je funkcionalno i praksom opravdano, što držimo važnijim.
Svake godine odrađujemo nemali napor kako bismo, uz pomoć gospodarstva, koje osigurava određen broj stipendija za nedostajući kadar, afirmirali takva zanimanja kao vrijedna i dostojanstvena te potaknuli interes za njih. Nezadovoljni smo što u tom naporu uglavnom nemamo podršku (ni moralnu ni materijalnu) onih struktura u našoj sredini koje imaju pravo na odluku. Da odvajanje doma i škole ne bi bilo dobro rješenje, pokazuju primjeri iz Zagreba i Splita, gdje se nakon takvog zahvata u jedinstvo, broj učenika u graditeljskim zanimanjima drastično smanjio. Držimo nužnim spomenuti još jednu prednost te veze: većinu rekonstrukcijskih radova za potrebe doma odrađuju radionice, naravno besplatno, ušteđujući tako Županiji nemala sredstva. Taj je posao koristan svima uključenima, a uz to je i učenje zanata u stvarnoj situaciji.
Ono što posebno povređuje u raspravama o našoj ustanovi jest fama o lošem tretmanu djece. Naravno da konflikata ima jer radimo s populacijom kojoj je konflikt nerijetko jedan od oblika individualizacije. Odrastanje je proces koji uglavnom ne prolazi bez problema i u tome očekujemo pomoć svoje zajednice. Probleme rješavamo i velik dio djece, prije ili poslije, prihvati ne uvijek ugodnu ali nužnu ravnotežu prava i obveza. Taj je problem nešto izraženiji u romskoj populaciji: zbog neadekvatne pripreme oni teže pristaju na obaveze kao logični dio života, no, kao što dobro znamo, to nije specifično naš nego općedruštveni problem.
Svatko je obavezan svoj posao raditi ozbiljno i odgovorno, kako ravnatelji, tako i nastavnici, kako župan, tako i pročelnici županijskih ureda.
Svakoj školi važna je i korisna podrška lokalne zajednice. Za našu školu moglo bi se reći da se „podrška lokalne zajednice“ očituje u zahvalnosti roditelja koji i desetak godina nakon završetka školovanja svojeg djeteta ne zaboravljaju brigu i napor kojim smo to dijete osposobljavali za život. Najveća je to nagrada za pedagoški, prosvjetarski rad, ali mi svejedno pozivamo predstavnike županijske vlasti da dođu u naš kolektiv. Kakav je kolektiv i kakvi su „međuljudski odnosi“, svjedoče kolegice i kolege koji su nakon niza radnih mjesta, došli raditi u Graditeljsku školu Čakovec.
Nezadovoljni smo što u svojim nastojanjima uglavnom nemamo podršku onih struktura u našoj sredini koje imaju pravo na odluku. Budući da im je dana tako odgovorna pozicija, pozivamo ih da dođu u naš kolektiv jer odlučivati o našoj sudbini bez nas ipak nije najbolji način.
Držimo da bi bilo vrlo konstruktivno i korisno da kroz razgovor s nama vide kako izgleda stanje stvari u konkretnoj praksi. Možda bi odluka bila lakša, a argumenti postojaniji.
Djelatnici Graditeljske škole Čakovec

Skandalozno je što nitko ranije nije reagirao

Na naslovnoj stranici „Međimurja“ broj 2914, od 1.3.2011. jako velikim slovima strši riječ skandal. Vjerojatno bi to trebalo shvatiti kako se doista radi o velikom skandalu u Graditeljskoj školi Čakovec. Da, prekršaji i propusti ravnatelja su utvrđeni ali skandalom bi se moglo proglasiti nešto drugo. Naime propusti i prekršaji o kojima se sada govori ne postoje od jučer. Oni su prisutni niz godina pa se treba zapitati tko to i zašto nije reagirao ranije. Sve se to znalo. Znali su i oni koji su trebali reagirati ali iz ko zna kojih i čijih interesa nisu. I to je po meni skandalozno.
Što se tiče međuljudskih odnosa oni su potpuno u redu, a nesuglasice i svađe između ravnatelja i voditeljice učeničkog doma se nikako ne bi trebalo okarakterizirat narušenim međuljudskim odnosima.  
Prosvjetni radnik
Graditeljske škole Čakovec