Narodnjaci i kockarnice - naša budućnost (3.)

Ne pišemo zbog toga jer smo revoltirani dopisom anonimnog autora na temu ‘ Narodnjaci i kockarnice - naša budućnost (2.) ‘ kao što je dotični bio. Reagiramo isključivo zbog nekorektno izokrenute fabule prvobitnog osvrta Mladeži HSP-a Međimurske županije na tragični događaj koji je zadesio našu županiju. Po našem mišljenju osvrt kao što je bio ovaj spomenuti u kojem autor želi ostati anoniman, nekako zbog toga i nema težinu i gubi svoj prvobitni kritički smisao, jer anonimnost u ovom slučaju nema svoje pokriće te već dovoljno govori o nesigurnosti autora u samoga sebe i slijednosti istog u vlastiti egoizam.
No da se vratimo na prvobitnu tematiku, te da odmah demantiramo spomenutog bezimenog čovjeka na dio teksta u kojem spominje turbo-šund-folk izvođače kao mlade ljude koji nemaju ništa sa cjelokupnom situacijom koja je zadesila ove prostore početkom devedesetih godina. U hrpi novo pečenih ‘umjetnika’ koje dotični spominje uspio sam osobno doći do popisa izvođača koji su puštani tijekom prošle godine u poznatom Čakovečkom narodnom klubu. Između ostalih nabrajam;
Svetlana Ražnatović – Ceca - udovica zloglasnog Željka Ražnatovića vođe paravojne formacije koja je počinila brojna zvjerstva po Hrvatskoj i BiH, a koje je dotična pratila u četničkoj uniformi i s puškom u ruci u studenome 1991. godine marširajući Vukovarom nakon njegovog pada, također tokom cijelog rata svojim pjevanjem dizala moral vojsci koja je izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku i koja je počinila mnoge zločine.
Fahreta Jahić Živojinović – Lepa Brena - poznata ex Yu zvijezda kojoj su nedavno bila širom otvorena vrata Zagrebačke Arene iako su neposredno prije toga u javnost dospjele fotografije na kojima obučena u odoru Republike Srpske sa vojnicima iste jedinice pozira 1993. godine u okupiranom Brčkom u BiH.  Nada Topčagić – mediji kažu popularna pjevačica narodne glazbe, činjenice kažu; jedna od glavnih organizatora slavljeničkog koncerta tamošnjih srba u prostorima tvornice Vuteks u Vukovaru 22.11.1991. godine na kojoj svojim pjesmama slavi ‘nove granice takozvane velike Srbije’. Ima tu još podosta izvođača čiji stav i angažman tih krvavih devedesetih godina nije bio posve moralan i zdrav, a njihove pjesme danas su sastavni dio zabava Međimurske mladeži, a to za nas jeste ‘pljuvanje po grobovima svojih predaka’.
Usporedba propalih obrta i tvornica za proizvodnju sa otvaranjem kockarnica, streaptease barova i javnih kuća sarkastično govori dovoljno sama za sebe jasno naglašavajući stupanj osnovnog znanja ekonomije autora.
Kada smo kod kako autor voli istaknuti ‘modernog doba’ bitno je naglasiti da nitko od nas mladih iz HSP-a Međimurske županije nije pregažen vremenom poput ljudi koji su držali konce bivše države, a drže ih i dan danas kako u RH tako i u našoj županiji, jer svi smo većinom fakultetski obrazovani i informatički educirani, te pratimo tehnološke trendove, no u tom ‘modernom dobu’ naglog razvitka znanosti, tehnike i tehnologije, a ujedno i dobu postizanja materijalnih dobara u protuefektu gazi se ljudsko dostojanstvo, a čovjek postaje sve moćniji ali i nečovječniji. Posebice zbog toga mi ne želimo zaboraviti na moralne ljudske vrijednosti i dostojanstvo, našu nacionalnu kulturu i socijalnu pravdu (čije je temelje dr. Ante Starčević postavio daleko prije nego su ih u svoje statute upisale ‘današnje’ stranke koje se nazivaju socijalnima). Bez ovih elemenata, život u ‘modernome svijetu’ spomenutog autora gubi kriterije vrednovanja svega što postoji, drugim riječima gubi se smisao svijeta i života, a autor potvrđuje da mu uz ekonomiju ne leže ni osnove etike.
Hajd’ u boj, u boj!Za dom, za dom sad u boj!Ma paklena mnoš na nj diže svoj nož;Hajd’ u boj! Nas mal, al’ hrabar je broj! - između ostalog glase stihovi najpopularnijeg hrvatskog glazbeno scenskog djela – Nikola Šubić Zrinski, Ivana pl. Zajca, čiji je domoljubni tekst napisan daleko prije vremena na koje mnogi neupućeni vežu negativne konotacije na taj poklik baš kao i autor spomenutog članka koji uz gore navedena neznanja potvrđuje isto, samo u segmentu povijesti i opće kulture.
Budući da u spomenutom članku nismo našli nijedan temelj zdrave osnove o kome bi se dalo dalje polemizirati završavamo ovdje završavamo naš stav..
Sućut unesrećenog je na desetke puta iskorištena u krive svrhe u medijima kako je i naveo gore spomenuti gospodin, koji odmah potom istu koristi za promidžbu svojih osobnih stavova odnosno učvršćujući svoja uvjerenja koje nemaju nikakvih osnova. Posebice zbog toga ja osobno nemam namjere javno se promovirati na taj način, jer kao katolik svoju sam iskrenu molitvu izrekao našem dragom Bogu, i njegovom milosrđu preporučio dušu tog mladog dečka, našeg Međimurca i brata!
Bog i Hrvati!
Nikola Grahovec,
dopredsjednik Mladeži HSP-a Međimurske
županije