Roditelji, van – svi van!?

Nedjelja predvečer.Dvorana ll. OŠ Čakovec.Košarkaška utakmica , dječja, kadeta od 14 godina, KK Međimurja i KK Bjelovara.Susret pobjednika regije za odlazak na prvenstvo Hrvatske. U dvorani dječaci zažarenih obraza,željni igre,druženja,sporta ,i, naravno, pobjede.Nisu jučer bili vani,obilazili kafiće. Odmorni su i spremni za utakmicu.Naporno su trenirali, uza sve školske i druge obveze. Na tribinama, uz njih , mame,tate,mlađa braća, prijatelji. Došli su ih bodriti ,jer znaju koliko je važna utakmica. I podrška !  I motiv da se uspije u igri, sportu ! Nečemu, što je toliko drukčije,teže od svakodnevnice većine tinejdžera. Između njih suci.Licencirani od strane Košarkaškog saveza iz Varaždina.Delegirani dvojac Hirš – Milković. Strašan par !
Uspjeli su u nepuna dva sata djeci pokazati da sport nije igra,da ne pobjeđuje bolji i nema fair playa.Uspjeli su im srušiti načela koja su im roditelji i trener usadili : prijateljstvo,pomaganje,sportsko ponašanje,trud koji rezultira uspjehom,poštivanje protivnika,sportsko podnošenje poraza....
Kako su u tome uspjeli ?  Posebnim odgojnim metodama.  Prekini!  Izbaci !  Udalji!
Zbog prebučnog navijanja roditelja, prekinuli su utakmicu. Čak, dapače, izbacili su iz gledališta majke, očeve, sestre... Sve! Publika je morala napustiti dvoranu da bi se utakmica nastavila.Nakon toga, izbacili su iz dvorane i trenera KK Međimurja, a koje su odgojne metode tada koristili , ostala je nepoznanica.
Da, za kraj, pozvali su i policiju da ih štiti od roditelja ponosnih na svoju djecu.
Dečki su pobijedili !?!
Ponosni roditelj