PLAVI krumpir kod Beličanke Svjetlane Kovačić

Posao i profesionalna sudbina mnogih Beličana vezani su uz porijeklo i mjesto u kojem su rođeni. Nadaleko su poznati proizvođači krumpira, pa takva sudbina nije zaobišla ni mladu samohranu majku triju sinova, Vedrana, Siniše i Leonarda, Svjetlanu Kovačić.

Iako po struci komercijalistica, od najmanjih nogu vezana je uz krumpir jer su joj i roditelji, Beličani Nada i Ivan Kovačić, proizvođači krumpira. Svoje gazdinstvo Svjetlana vodi sama, uz pomoć sinova. Dugo godina radila je u komercijali čakovečke tvrtke Printex. No, vratila se obradi zemlje i uzgoju krumpira, o čemu nam je rekla:
- Radila sam kao komercijalistica i svo to vrijeme nisam se prestala baviti poljoprivredom. Od svoje 19. godine imam svoje poljoprivredno gazdinstvo i proizvodim krumpir. Nakon deset godina rada u Printexu, odlučila sam probati samo s poljoprivredom i nisam se pokajala. Ja sam odrasla u tome i ništa mi od poslova na zemlji nije teško raditi. Imam svu mehanizaciju za proizvodnju krumpira i 6 hektara zemljišta.

Što sve proizvodite?
- Uz uobičajene sorte krumpira, uzgajam i plavi krumpir, batat i manje količine graha.

Kako ste se odlučili za uzgoj plavog krumpira koji je u Hrvatskoj još uvijek rijetkost na poljima?
- Nemam velike površine pod krumpirom, pa sam pokušala uzgoj novih, dohodovnijih sorti. Zato uzgajam i batat. Isti je razlog zbog kojeg sam se odlučila i za plavi krumpir. On po prinosima nije isplativ na većim površinama, ali na manjima, zbog svoje cijene, jest. Kao i sve vrste krumpira, potječe iz andskih regija Perua, Bolivije i Ekvadora. Uz Južnu Ameriku, uzgaja se i u Sjevernoj Americi te u Europi.

Gdje ste nabavili sjeme plavog krumpira?
- Kod nas se nema gdje kupiti to sjeme. Imam prijatelja koji se bavi proizvodnjom i prodajom voća i povrća, posebno egzotičnog, i sjeme sam nabavila od njega. Sada si ostavljam sjeme iz vlastite proizvodnje. Prijatelj je Ivan Šulog iz Donje Bistre, vlasnik tvrtke Exotic king.

Recite nam nešto o specifičnostima proizvodnje te sorte.
- Plavi krumpir, isto kao i batat, uzgajam unatrag četiri godine. Sadim ih na po oko pola hektara. Plavog proizvedem oko 10 tona, a batata 15 tona. To znači da su prinosi plavog oko 20 tona, a batata 30 tona po hektaru. Plavi je puno sitniji od uobičajenih sorti, a batat krupniji. U obradi zemljišta i uzgoju ovih kultura nema većih razlika u odnosu na uzgoj i proizvodnju uobičajenih sorti. Plavi jedino ne podnosi puno dušika, pa dušično gojivo treba stavljati u minimalnoj količini. Kod naklijavanja mora biti u vlažnim i toplim uvjetima. Na suhom i hladnom ne klija. Plava sorta ima i puno duži period rasta, najduži od svih sorti. Vegetacija mu traje najmanje 140 dana. Dugo ne sazrijeva. Treba puno vremena da mu kožica očvrsne, pa se tijekom dužeg vremena može koristiti kao mladi krumpir.

Ima li kakvih posebnosti u pripremanju jela kod te sorte?
- Po strukturi je plavi krumpir jedna od najsuših sorti. Kod kuhanja i pečenja zadržava strukturu, ne raspada se. Stoga je vrlo dobar za salate. No, koristi se na iste načine kao i uobičajeni, nema razlike. Može se s njim raditi sve, pa i čips koji sam vidjela u ponudi prodavaonica u zemljama Europe. Ima brašnast okus i pomalo, ali neznatno, u pireu podsjeća na kestene, pa u slasticama može poslužiti i kao djelomična zamjena za njih.

Što je s tržištem i kakva mu je cijena?
- Kod nas je još uvijek rijetko u ponudi. Ja imam svoj štand na tržnici u Utrinama, u Zagrebu. Prodajem ga po 10 kuna za kilogram. Dobavljač sam i za nekoliko restorana u Istri u kojima su ga prihvatili i jela od njega uključili u menije. Tamo ga plasiram cijelu sezonu, od početka ožujka do kraja listopada. Što se tiče prodaje u trgovačkoj mreži, tu bi još trebalo poraditi na njegovom prihvaćanju kod kupaca. Za razliku od plavog krumpira, batat je već prihvaćen i na našem tržištu. No, zainteersirani ga po navedenoj cijeni mogu kupiti kod mene u Belici, na adresi Kralja Tomislava 187 - ili prva kuća s desne strane na ulasku u mjesto iz pravca Čakovca.

Samohrana ste, a može se reći, i krhka majka triju sinova. Kako izlazite na kraj s poslovima na polju, od kojih mnoge treba odraditi u baš određeno vrijeme i u roku?

- Sinovi su mi velika pomoć Svi rade i pomažu, mada najstariji Vedran studira elektrotehniku, a najmlađi Leonardo polazi sedmi razred osnovne škole. Srednji Siniša je završio grafički dizajn, ali nije zaposlen.
 

Hranjivost i upotreba plavog krumpira

Za razliku od običnog, plavi krumpir bogat je antioksidansima koji odstranjuju slobodne radikale koji uzrokuju oštećenje stanica, nasljednog materijala te ubrzavaju starenje. Uz to, sadrži i velike količine vitamina i proteina. Zbog toga je postao cijenjena namirnica i čest dodatak jelima. Ima duboku ljubičastu boju kože i mesa. Suh je škrobast i pomalo orašastog okusa. Većinom se bere dok je mlad. Ukoliko se ostavi do zrelosti, naraste velik i duguljast, pa je pogodan za pečenje i gnječenje.

U pripremi se plavi krumpir, kao i obični, može pržiti na malo ili u dubokom ulju, kuhati, peći. Dobro se slaže sa začinskim biljem, češnjakom, nekim vrstama mesa, artičokama, sirevima i plodovima bogatima škrobom.